Ako Crna Gora želi turizam tokom cijele godine, mora ponuditi razlog da je turisti posjete i van ljetnje sezone – a taj razlog su autentična iskustva, gastronomija i snažan lokalni identitet. Gastronomija je najiskreniji način da se ispriča priča o jednoj zemlji – i Crna Gora ima priču koju Evropa još nije dovoljno čula – kazala je za naš časopis Yolanda Perdomo Aparicio.
Njeni stavovi predstavljaju vrijedan okvir za promišljanje budućeg razvoja crnogorskog turizma – ne samo kroz prizmu rasta i povećanja dolazaka, već kroz održivost, ravnomjerniji regionalni razvoj i dugoročno jačanje reputacije destinacije.
UPRAVLJANJE TURISTIČKIM TOKOVIMA
Iskustvo Španije, jedne od najrazvijenijih turističkih zemalja na svijetu, pokazuje da masovni turizam nije neminovnost, već posljedica lošeg upravljanja turističkim tokovima. Kako objašnjava Perdomo Aparicio, masovni turizam se ne dešava kada se tokovima upravlja efikasno i strateški.
- U Španiji se, na vrlo malim udaljenostima od preopterećenih lokacija, mogu naći mjesta u kojima lokalno stanovništvo ima poteškoće da privuče posjetioce, gdje ekonomija ne cvjeta i gdje bi rado prihvatili dio turista kojima druge destinacije ne uspijevaju adekvatno da odgovore. Pozitivan uticaj turizma, nije ravnomjerno raspoređen – i upravo to je ono što bi trebalo podsticati kroz strateško planiranje. To zahtijeva dobro osmišljen i kvalitetno sproveden razvoj turističkog proizvoda, kako bi se obezbijedila atraktivna i dobro organizovana ponuda na nivou čitave destinacije, a ne samo u pojedinim zonama. Tehnologija u tom procesu ima ključnu ulogu, jer omogućava pružanje podataka i preporuka u realnom vremenu, bolje usmjeravanje turista i rasterećenje najopterećenijih lokacija - kaže Yolanda.
Međutim, tehnologija sama po sebi nije dovoljna. Neophodni su liderstvo, zajednički napor svih aktera i sposobnost sagledavanja destinacije „iz ptičje perspektive“, kako bi se razumjela harmonija između svih lokacija unutar jedne zemlje. Taj pristup, upozorava, ne može biti kratkoročan. Još jedna važna lekcija iz španskog iskustva jeste da cilj nije u brojkama, već u privlačenju pravog gosta. U tom segmentu, smatra ona, i dalje postoji veliki prostor za unapređenje, a Crna Gora može imati koristi od tog iskustva kako bi postigla potpuni uspjeh.
- Jedan od ključnih izazova sa kojima se suočavaju mediteranske zemlje, uključujući i Crnu Goru, jeste izražena sezonalnost. Španija je pronašla efikasne mehanizme za produženje turističke sezone kroz diverzifikaciju ponude, pri čemu su gastronomski turizam i sport postali centralni elementi strategije - navodi Yolanda.
Gastronomija je, kako ističe, snažan i rastući pokretač turizma i nije vezana za lijepo vrijeme. Naprotiv, godišnja doba predstavljaju dodatnu vrijednost, jer posjetioci tragaju za bogatom gastronomskom scenom i sezonskim proizvodima. Jesen, zima ili proljeće mogu biti jednako atraktivni kao ljeto ukoliko se ponudi autentično iskustvo ukorijenjeno u lokalnu tradiciju i sastojke.
- Hrana i vino imaju i dodatni pozitivan efekat jer pružaju prilike velikom broju aktera duž cijelog lanca vrijednosti – poljoprivrednicima, ribarima, lokalnim pijacama, vinarijama i brojnim drugim proizvođačima. Na taj način se lakše ostvaruje cilj stvaranja atraktivne i imerzivne ponude na nivou čitave destinacije tokom cijele godine, uz koristi koje se raspodjeljuju šire u društvu. Gastronomija se, takođe, razlikuje od mjesta do mjesta i služi kao snažno sredstvo diferencijacije, nudeći autentičnost i lokalni, ljudski dodir koji savremeni putnici sve više traže - ističe Yolanda.
Kada je riječ o uspješnim modelima razvoja, navodi primjer Kanarskih ostrva koji jasno pokazuje koliko je vazdušna povezanost presudna. Ova ostrva, sa nešto više od dva miliona stanovnika, godišnje posjeti oko 18 miliona turista, a turizam predstavlja njihov glavni ekonomski sektor. Bez dobre vazdušne povezanosti, takav uspjeh ne bi bio moguć. Postoje direktni letovi ka više od 140 destinacija u Evropi, uz brojne dnevne avionske linije i trajekte koji povezuju osam ostrva. Podsticanje vazdušne povezanosti je, stoga, centralni element promotivnih aktivnosti.
DOBRA HRANA I DOŽIVLJAJ
Važna je i najava da će Iberia započeti sa obavljanjem direktne linije Madrid–Tivat dva puta sedmično. Čak 35 odsto španskih putnika bira međunarodne destinacije za odmor, a sve češće traže premium, manje pretrpane mediteranske lokacije koje nude balans između kulture, prirode, gastronomije i pažljivo osmišljenih iskustava. “Španci su istinski ljubitelji dobre hrane i traže doživljaje koji prevazilaze koncept sunca i plaže” - poručuje Yolanda.
Ipak, Crna Gora je i dalje prilično nepoznata na španskom tržištu. Upravo u tome ona vidi jasnu, kratkoročnu priliku koju treba iskoristiti kako bi nova avio-linija bila uspješna i opstala i nakon ljetnje sezone. To može biti brza pobjeda u borbi protiv sezonalnosti, posebno imajući u vidu da će, prema podacima MMF-a, španska ekonomija rasti dvostruko brže od eurozone i predvoditi razvijene ekonomije. U narednih deset godina očekuje se oko pet miliona odlazaka u penziju u Španiji, a veliki broj tih penzionera imaće dovoljan raspoloživi prihod i želju da putuje na kraća putovanja širom Evrope. Dodatno, Madrid predvodi ekonomski rast zemlje i predstavlja jednu od vodećih evropskih ulaznih tačaka za visokoplatežne putnike iz Latinske Amerike. U tom smislu, marketinška aktivacija u Španiji u ovom trenutku bila bi pravovremena i izuzetno korisna.
- Kada je riječ o pozicioniranju Crne Gore kao destinacije sa većom dodatom vrijednošću, takav model je ne samo realan, već i neophodan. Vrhunski standardi smještaja i ponude u Boki Kotorskoj, koje je imala priliku da vidi kroz Montenegro Luxury Association, pokazuju da taj pravac već postoji. Uvjerenje da se ovaj model može proširiti i na druge djelove zemlje kroz imerzivne, autentične i ekskluzivne aktivnosti dodatno je osnaženo analizama premium segmenta na nedavnoj konferenciji Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore - ističe Yolanda.
Kao primjer mogućnosti transformacije, navodi primjer Madrida, koji prije nekoliko godina nije bio percipiran kao premium destinacija za odmor, već uglavnom kao tranzitna tačka ka drugim španskim gradovima. Zahvaljujući investicijama međunarodnih luksuznih hotelskih lanaca, ciljanoj turističkoj strategiji i efikasnom modelu javno-privatne saradnje, percepcija se dramatično promijenila. Danas Madrid ima vodeću ulogu u broju dolazaka i turističkoj potrošnji u Španiji, što jasno pokazuje da je takav cilj ostvariv.
Njena ključna strateška preporuka Crnoj Gori jeste da se pozicionira kao gastronomska destinacija i da svoju energiju, kulturu, istoriju, umjetnost, muziku i nasljeđe predstavi kroz kulinarsko bogatstvo, lokalna pića, sastojke i vinarije. Takav pristup bi stvorio prilike za cjelokupno stanovništvo i sve destinacije u zemlji, pomogao u prevazilaženju sezonalnosti, ojačao brend i reputaciju Crne Gore i proširio izvoz izvan samog turizma.
Istovremeno, omogućio bi lakše podizanje svijesti i pristup novim emitivnim tržištima i profilima gostiju visoke vrijednosti, kroz ciljanu komunikaciju i pažljivo osmišljen sadržaj koji zaista rezonuje sa potencijalnim posjetiocima sposobnim da ostvare pozitivan uticaj na destinaciju.
Turizam je, zaključuje Perdomo Aparicio, snažan alat za pozitivnu transformaciju – ali samo ako je dobro isplaniran, ako postoji konsenzus među akterima i ako funkcioniše efikasan model javno-privatne saradnje. Kada se to postigne, rezultati dolaze mnogo brže nego što ljudi misle.
