Izazovi modernog turizma

Imamo vještačku inteligenciju, ali nemamo ljude

Turizam će uvijek biti industrija koja zavisi od ljudi – njihove stručnosti, posvećenosti i sposobnosti da stvore nezaboravna iskustva. Tehnologija može olakšati mnoge procese, ali ne može zamijeniti toplinu ljudske interakcije i autentičnost gostoprimstva. Da bi turizam ostao atraktivan sektor za radnike, potrebno je pronaći balans između modernizacije i poboljšanja radnih uslova.

Savremeni turizam se suočava s ozbiljnim izazovom – dok tehnologija omogućava brže i efikasnije poslovanje, ovaj sektor pati od nedostatka kvalifikovane radne snage. Automatski sistemi rezervacija, chatbotovi i digitalizovane recepcije postali su standard, ali ni najnaprednija tehnologija ne može nadomjestiti toplinu ljudske interakcije i gostoprimstvo koje čini srž turističkog iskustva.

Turizam je nekada važio za jedno od najpoželjnijih zanimanja, ali danas se mnogi radnici okreću stabilnijim sektorima. Istovremeno, poslodavci pokušavaju pronaći održiva rješenja kroz kombinaciju inovacija i poboljšanja radnih uslova.

PAMETNA KOMBINACIJA

Dugogodišnji turistički radnik, magistar turizma Emil Kukalj, ukazuje na to da se savremeni turizam suočava s paradoksom – imamo tehnologiju, ali nemamo dovoljno ljudi.

Rješenje nije u potpunoj automatizaciji, već u pametanom kombinovanju digitalnih alata i ljudske stručnosti. Investiranjem u radnu snagu, poboljšanjem uslova rada i prilagođavanjem turizma savremenim potrebama tržišta, moguće je stvoriti održiv model koji će zadovoljiti i goste, poslodavce i zaposlene - navodi Kukalj.

Tehnologija donosi revoluciju u turizmu, ali bez ljudi – ne znači mnogo.

Možemo imati najbolje chatbotove za komunikaciju sa gostima, savršeno optimizovane rezervacione sisteme i samouslužne recepcije, ali ništa ne može zamijeniti toplinu ljudske interakcije. U turizmu, gosti ne žele samo smještaj i hranu – žele iskustvo. Osmijeh konobara koji se sjeća njihovog omiljenog pića, recepcionera koji im daje personalizovane preporuke ili vodiča koji prenosi strast prema destinaciji – to su stvari koje tehnologija ne može nadomjestiti - ističe Kukalj.

Tehnologija je definitivno pomogla u optimizaciji poslovanja, ali je istovremeno naglasila problem nedostatka kvalifikovanih radnika.

• Automatizacija može ubrzati administrativne procese, olakšati prijave i odjave gostiju, pa čak i smanjiti potrebu za određenim vrstama osoblja. Međutim, nije problem samo u manjku ljudi, već u kvalitetu usluge. Tehnologija ne može zamijeniti kreativnost kuvara, gostoprimstvo domaćina ili atmosferu koju stvara kvalitetno obučeno osoblje - smatra Kukalj.

On smatra da rješenje nije u potpunoj automatizaciji, već u pametanom korišćenju tehnologije koja može olakšati rad zaposlenima, a ne ih zamijeniti.

• Rješenje je u pametanom kombinovanju tehnologije i ljudskog faktora. Automatizacija treba da preuzme rutinske zadatke, dok bi se radnici fokusirali na personalizovanu uslugu i gostoprimstvo. Ljudi su ključni za iskustvo gostiju – recepcioner koji poznaje gosta iz prethodnog boravka, konobar koji predloži najbolje vino uz jelo – to su detalji koji stvaraju lojalnost. Ključno je ulagati u obuku zaposlenih, ali i kreirati radne uslove koji će ih motivisati da ostanu u sektoru - naglašava Kukalj.

Turistički poslodavci, tvrdi on, moraju kombinovati inovacije i društveno odgovorne prakse kako bi turizam učinili atraktivnijim za radnike.

• Osim poboljšanja plata i uslova rada, nefinansijske mjere mogu imati značajan uticaj. Primjeri iz Hrvatske pokazuju da administrativne olakšice, poput izdavanja radnih dozvola na duži period i pojednostavljenih procedura za sezonske radnike, mogu privući i zadržati kvalifikovanu radnu snagu. Takođe, aktivna saradnja sa obrazovnim institucijama, subvencionisanje stručne prakse i podrška mladima u turizmu mogu dugoročno unaprijediti tržište rada - kaže Kukalj dodajući da država i privatni sektor zajedno moraju raditi na strategijama koje će omogućiti održiv i konkurentan turistički sektor.

Strana radna snaga: Privremeno rješenje ili dugoročni izazov?

Uvoz radne snage trenutno, kako ističe Kukalj, rješava manjak domaćih radnika, ali dugoročno donosi izazove. Strani radnici često dolaze sezonski i kasnije biraju stabilnije destinacije.

Crna Gora nije atraktivna za dugoročnu karijeru zbog ograničenog profesionalnog razvoja, nižih plata i nedostatka integracionih programa. Da bi zadržala kvalifikovane radnike, potrebno je poboljšati uslove rada i životni standard - navodi Kukalj.

Zaključak

Turizam u Crnoj Gori je na prekretnici – kako pronaći balans između tehnologije i ljudskog faktora? Da li će automatizacija preuzeti glavnu ulogu, ili će ljudi ostati srce turizma?

Tekst: Nada Kovačević