Vino je mnogo više od pića — ono je kultura, tradicija i način doživljavanja života. O vinskoj sceni u Crnoj Gori, edukaciji i ljubavi prema vinu razgovarali smo sa Jankom Rackovićem, nosiocem prestižnog WSET Level 3 sertifikata, koji u Crnoj Gori posjeduje još samo jedna osoba, kao i jedinim sertifikovanim Wine Educatorom za WSET Level 1 i Level 2 programe u našoj zemlji.
C.M: Kako je počela Vaša priča sa vinom i šta Vas je privuklo tom svijetu?
- Sve je počelo slučajno na jednom putovanju. Prijatelj, koji je značajan dio života proveo u Italiji, preporučio mi je da probam vina iz regije u kojoj smo boravili. Zaintrigirala me je priča lokalnog vinara i nastavio sam da se interesujem za ovu temu.
C.M: Možete li nam ukratko predstaviti svoj profesionalni put i značaj međunarodnih vinskih sertifikata koje posjedujete?
- Ljubav prema vinima se razvila sasvim spontano. Fasciniralo me je kako neko u čaši može prepoznati toliko komponenti koje u momentu nijesam poznavao, a zatim ih kroz znanje poveže i sa geografskom regijom, vinarom i načinom proizvodnje. Po primarnoj struci sam inženjer elektrotehnike i sve volim da istražujem do tančina. Rado razmjenjujem informacije i iskustva, i kontinuirano usvajam nova znanja.
Kada sam poželio da svoje znanje sertifikujem, odlučio sam da pohađam najprestižnije kurseve u svijetu vina, WSET (Wine & Spirit Education Trust). WSET Level 1 sam završio 2018. a već 2019. i Level 2. Pandemija je pauzirala edukaciju pa sam WSET Level 3 pohađao 2023. i tada postao prvi i u tom periodu i jedini sa diplomom tog tipa u Crnoj Gori.
Ove godine sam takođe odlučio da pohađam kurs za vinskog edukatora za Level 1 i Level 2 koje sam takođe uspješno završio. Trenutni cilj mi je da u narednom periodu krenem sa održavanjem zvaničnih kurseva pod licencom WSET i da ljubitelji vina u Crnoj Gori dobiju mogućnost sticanja znanja i diploma koje su validne u cijelom svijetu.
C.M: Koliko se kultura vina u Crnoj Gori promijenila posljednjih godina?
- Najprije želim naglasiti da Crna Gora ima veliku tradiciju u pravljenju i ispijanju vina.
Iz te tradicije razvijene su i brojne veoma uspješne vinarije. Osim najpoznatijih Plantaža, sveprisutne su i male vinarije te se vinska kultura svakodnevno razvija. Crnogorska vina osvajaju prestižne nagrade u svijetu, a u zemlji se organizuje i nekoliko interesantnih salona vina.
C.M: Koje su najveće zablude koje ljudi imaju kada je vino u pitanju?
- Najveća zabluda je da užitak u vinu iziskuje i (pred)znanje o istom.
C.M: Šta po Vašem mišljenju čini dobro vino?
- Veliki broj faktora utiče na kvalitet vina. Prvi preduslov je dobar terrorar. Ovaj pojam podrazumijeva uticaj klime, zemljišta, okoline i drugih specifičnih pojedinosti samog vinograda. Kad se na kvalitetan spoj ovih mikrofaktora nadoveže stručan rad vinara, kako u vinogradu, tako i u vinskom podrumu, postoje svi preduslovi da se u čaši nađe dobar proizvod.
C.M: Kada biste morali da preporučite jedno vino nekome ko tek ulazi u svijet vina — šta bi to bilo i zašto?
- Volim da preporučim lagana, aromatična vina od sorti Sauvignon Blanc, Rizling ili Muscat, koja lako osvajaju mirisom, svježinom i pitkošću.
C.M: Od narednog broja pisaćete vinsku rubriku za Caffe Montenegro. Šta čitaoci mogu očekivati?
- Želim da čitaocima priblizim svijet vina, prije svega kroz interesantne događaje iz vinske istorije. Biće riječi i o gastronomiji, a predstaviću i istaknute svjetske sorte i vinske regije, kao i domaće i strane vinarije.
Od narednog broja u Caffe Montenegru čitajte novu vinsku rubriku „Svijet vina“ Janka Rackovića — priče o vinima, vinskoj kulturi, gastronomiji i svijetu vina predstavljene jednostavno, edukativno i bez pretencioznosti.
