Iako se međunarodni turizam gotovo u potpunosti oporavio nakon pandemije, sa 1,4 milijarde turista u 2024. godini, postavlja se pitanje gdje se Crna Gora nalazi u tom procesu.
Prema podacima UNWTO-a, Bliski istok prednjači u rastu turističkih dolazaka, dok Evropa bilježi skroman rast od 1% u odnosu na 2019. godinu. Najuspješnije destinacije u prošloj godini bile su Albanija (+77%), Saudijska Arabija (+61%), dok su značajan rast zabilježile i Srbija (+28%), Portugal (+18%) i Jermenija (+18%).
Očekuje se da će turistički dolasci u 2025. godini porasti za 3% do 5%, što ukazuje na stabilan rast sektora. Istraživanja pokazuju da Evropljani i dalje planiraju putovanja uprkos ekonomskim izazovima – više od polovine ispitanika u Evropi očekuje veći budžet za putovanja u 2025. godini.
Na pitanje o planiranoj destinaciji u Evropi za odmor u 2025. godini, ispitanici (prema godišnjem istraživanju Accor-a) najčešće su navodili Španiju (24%), Italiju (20%) i Francusku (16%), dok su Grčka (16%), Portugal (13%) i Hrvatska (8%) takođe zabilježile veliko interesovanje.
Kada je riječ o vrstama putovanja, najviše će se bukirati odmori na plaži (45%), city break putovanja (42%) i odmor u prirodi (24%). Raste i interesovanje za all-inclusive aranžmane (29%) te „workation“ – spoj poslovnih i privatnih putovanja. Poslovna putovanja će takođe rasti, uz povećanu tražnju za MICE turizmom.
Podaci Monstata pokazuju da je ukupan broj dolazaka turista u 2024. godini u Crnoj Gori opao za 0,25% u odnosu na 2023, dok je broj noćenja smanjen za 4,85%. Kolektivni smještaj bilježi blagi rast (+1% dolasci, +1,5% noćenja), dok individualni smještaj bilježi pad (-1,7% dolasci, -7,7% noćenja).
Bilježimo pad dolazaka i noćenja sa ključnih emitivnih tržišta Evrope, ali i regije, gdje je Crna Gora ranije imala snažnu poziciju. Pad je prisutan iz Njemačke (-5% dolasci, -7% noćenja), Belgije (-26% dolasci, -19% noćenja), Norveške (-38% dolasci, -36% noćenja), a slijede Danska, Švedska, Finska, Slovačka, Mađarska, Poljska, Rusija itd. Takođe, pad je zabilježen i sa tržišta regiona – Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova i Slovenije.
Pozitivan trend dolazaka bilježimo iz Velike Britanije, zahvaljujući jačoj marketinškoj kampanji NTO CG i većem broju letova, kao i iz Srbije, Turske, Kine, Azerbejdžana i drugih tržišta. Ovi podaci zahtijevaju temeljnu analizu kako bi se minimizirali negativni efekti u 2025. godini i osigurala stabilnost u budućnosti.
Aviodostupnost Crne Gore
Crna Gora posljednjih godina polako napreduje u avio-povezanosti, ali podaci pokazuju da još uvijek imamo prostora za rast. Prema izvještaju ACI EUROPE, naša direktna povezanost je gotovo oporavljena (-1% u odnosu na 2019.), ali indirektna konekcija i dalje zaostaje, što znači da mnogim putnicima treba više presjedanja da bi došli do naše destinacije.
Kako stoje naši susjedi?
Albanija agresivno razvija avio-povezanost i bilježi rast od 47% u ukupnoj povezanosti zahvaljujući novim aviolinijama, podsticajima za low-cost pret zavoznike i infrastrukturnim projektima.
Hrvatska, kao članica EU i Šengena, dodatno je poboljšala avio-dostupnost, posebno prema premium tržištima. Njeni aerodromi su među najprometnijima u regionu.
Srbija ulaže u razvoj dugolinijskih letova, koristi snagu svog nacionalnog prevoznika i povećava povezanost sa Azijom i Bliskim Istokom.
Bosna i Hercegovina bilježi rast letova iz Saudijske Arabije, Katara i UAE, prepoznajući potencijal premium turista sa Bliskog Istoka.
Ako želi imati organizovani turizam, Crna Gora mora razviti nove direktne linije ka ključnim tržištima – Njemačka, Francuska, UK i Skandinavija ostaju prioriteti, dok sve veći potencijal vidimo i u Bliskom Istoku i Aziji.
Šta dalje?
Potrebno je smanjiti sezonalnost kroz saradnju sa legacy i low-cost avio-kompanijama – legacy prevoznici donose premium putnike tokom cijele godine, dok LCC mogu popuniti slabije mjesece. Vidljivost možemo povećati kroz digitalni marketing i data-driven strategije, dok saradnja sa globalnim platformama može pomoći u boljem targetiranju putnika.
Marketinški budžet je ograničen, zato ga moramo trošiti strateški, na osnovu preciznih istraživanja: ko ima slobodno vrijeme za putovanje u proljeće i jesen, gdje postoji dobra avio-povezanost sa Crnom Gorom i gdje konkurencija nije agresivna.
Neophodno je organizovati više događaja van glavne sezone, kombinujući kulturu, umjetnost, sport i obrazovanje. Crna Gora mora kreirati portfolio manifestacija koje će privući turiste tokom cijele godine.
MICE turizam donosi goste više platežne moći i može značajno doprinijeti turizmu van glavne sezone. Crna Gora bi trebalo da se pozicionira kao „butik“ destinacija za sastanke – sa manjim, ekskluzivnim događajima u luksuznim hotelima i autentičnim lokacijama, jer trenutno nemamo infrastrukturu za velike kongrese.
Prognoza za 2025. godinu
Sezona u 2025. godini biće slična kao u 2024. godini.
Hoteli i kolektivni smještaj mogu očekivati slične nivoe popunjenosti. Vlasnici individualnog smještaja moraju unaprijediti poslovanje ako žele da ostvare veći broj noćenja (Grčka je dobar primjer). DMC agencije će imati slične izazove kao i prethodne godine, ali uz nešto veći broj dolazaka s novih tržišta.
Autoprevoznici će se i dalje suočavati s nedostatkom kvalifikovanih vozača. Vodiči će se i dalje boriti s nelojalnom konkurencijom itd.
Najveći promet će i dalje biti u tri ljetnja mjeseca, ali pozitivni trendovi na sjeveru ukazuju na simboličan rast. Ključna tržišta ostaju zemlje regiona, Velika Britanija, Francuska, Centralna i Istočna Evropa, uz rast Amerike i Azije.
Piše: Mr Emil Kukalj, konsultant u turističkom sektoru
