Nedavno je u Podgorici otvoren Book Store, koncept koji posjetiocima nudi nešto drugačije od uobičajenog odlaska u kafić ili knjižaru - mogućnost da uz kafu provedu vrijeme okruženi knjigama, prelistaju neki od ponuđenih naslova i naprave predah od gradske gužve.
Iza ove ideje stoje Vladimir Vojinović i njegova supruga Sanja Vojinović, koji su željeli da na jednom mjestu spoje dvije stvari koje su im bliske još od studentskih dana, književnost i kafu. Oboje su završili studije književnosti, a upravo je njihova profesionalna i lična povezanost sa knjigama bila jedan od razloga za otvaranje prostora koji se razlikuje od klasične knjižare ili kafića.
“Prosto smo htjeli da spojimo užitak ispijanja kafe i da sve to bude u jednoj harmoničnoj, opuštenoj atmosferi”, ističe Sanja, sa kojom smo razgovarali o ideji, nastanku i konceptu Book Store.
Book Store osmišljen je kao miran, minimalistički prostor u kojem knjiga nije samo dio enterijera. Posjetioci mogu da uzmu knjigu koja ih zainteresuje, prelistaju je uz kafu i tek onda odluče da li žele da je kupe. Ideja je da boravak u prostoru ne podrazumijeva obavezu ni kupovine knjige ni naručivanja kafe, već da se ljudima omogući da provedu vrijeme u prijatnoj atmosferi i pronađu sadržaj koji ih interesuje.
Kako Sanja objašnjava, njihova želja je bila da naprave mjesto koje će ponuditi predah od užurbanosti i buke koja često prati svakodnevne pauze za kafu.
„Ovdje možete da budete okruženi ljudima, ali istovremeno na miru, sa knjigom i kafom. Nije ideja da nudimo isključivo proizvod, kafu ili knjigu, već spoj jednog i drugog, ali ni to nije obavezno. Možete jednostavno ući, prelistati knjigu i provesti vrijeme sa svojim mislima“, kazala je.
Book Store posebnu pažnju posvećuje crnogorskim autorima različitih generacija, nastojeći da na jednom mjestu okupi i već prepoznata imena i mlađe pisce koji tek grade svoje mjesto na književnoj sceni. Kako ističe Sanja, važno im je da savremena crnogorska književnost bude vidljiva, ali i da novi autori dobiju prostor za predstavljanje i promociju.
„Imamo čast da sarađujemo sa Balšom Brkovićem, Ognjenom Spahićem, Andrejem Nikolaidisom i Stefanom Boškovićem, ali i da promovišemo mlade autore koji tek kreću u svoje književne pohode“, kazala je Vojinović.
U ponudi su uglavnom izdanja Fokalizatora, izdavačke kuće koja stoji i iza samog koncepta Book Store, ali se mogu pronaći i naslovi drugih izdavača. Ipak, Sanja ističe da ideja nije da se prostor ograniči isključivo na jednu vrstu literature ili jednu publiku, već žele da knjige približe i ljudima koji možda nijesu redovni posjetioci knjižara, kao i mlađim generacijama. Zbog toga, osim knjiga, u ponudi se mogu pronaći i drugi sadržaji i proizvodi domaćih autora i kreativaca, poput bojanki, društvenih igara, majica i cegera.
Sanja smatra da je upravo opušteniji pristup kulturi jedna od važnih karakteristika Book Store, koji, kaže, umjesto formalnog prostora treba da bude mjesto na kojem će susret sa književnošću dolaziti spontano. Prve reakcije posjetilaca, kaže, pokazuju da je ovakav koncept izazvao interesovanje Podgoričana. Sanju posebno raduje što ljudi dolaze sa pitanjima o konkretnim knjigama i naslovima, ali i što prostor prepoznaju kao mjesto u kojem mogu da ostanu i provedu vrijeme, a ne samo da obave kupovinu.
U planu je da Book Store u narednom periodu proširi svoj asortiman, uz izbor aktuelnih i kvalitetnih naslova, a u prostoru planiraju i organizovanje književnih i drugih kulturnih događaja.
Kako se Podgorica širi i sve više razvija kao urbano mjesto otvoreno za nove sadržaje i drugačije koncepte, mijenjaju se i navike njenih stanovnika. U tom prostoru između tradicionalne kulture ispijanja kafe i potrebe za novim mjestima susreta, Book Store nudi nešto drugačiji ambijent - prostor u kojem se kafa i druženje prirodno povezuju sa čitanjem i mirnijim predahom od gradske svakodnevice.
Koncept kafić-knjižara spaja dva poznata prostora u ambijent koji se često opisuje kao „treće mjesto“, odnosno prostor između doma i posla namijenjen opuštanju, susretima i provođenju slobodnog vremena. Korijeni ovakvog koncepta proizilaze iz evropskih književnih salona i kafana iz 17. i 18. vijeka, koje su bile mjesta okupljanja pisaca, filozofa i umjetnika. Među najpoznatijim primjerima je pariski Café Le Procope, dok je sličnu ulogu u Veneciji imao Caffè Florian. Savremeni model knjižare sa integrisanim kafićem razvija se tokom druge polovine 20. vijeka, kada knjižare počinju da stvaraju prostore u kojima posjetioci, osim kupovine knjiga, mogu da sjednu, popiju kafu i zadrže se.
-min-100x100-rez.jpg)