Za zemlju čija sela i katuni još uvijek žive bez stabilnog napajanja strujom, a kamperska i planinska tradicija ima posebno mjesto, solarna kuvala predstavljaju ne samo inovaciju, već i rješenje za praktičan, ekološki i održiv život.
Upravo njima posvećen je prvi Solar Fest u Crnoj Gori, održan u Urbanoj bašti u Tološkoj šumi, gdje su se spojile ekologija, domaća hrana i zajedništvo građana.
Organizator festivala, NVO Kuvanje na suncu na čelu sa Božinom Komatinom, okupio je proizvođače, volontere i ljubitelje prirode. Komatina, jedini majstor solarnih kuvala u Crnoj Gori, kaže da je cilj bio pokazati koliko energija sunca može biti praktična u svakodnevnom životu.
IDEALNO ZA KATUNE
– Na solarnim kuvalima možete da pržite, pečete i kuvate. Ona su idealna za ljude koji žive u katunima bez struje, za kampere, ali i za sve koji žele da budu nezavisni. Najvažnije – nema CO₂ emisija, što ih čini izuzetno ekološkim – kazao je za Caffe Montenegro Božina Komatina.
Zbog toga su i spojili Solar Fest sa Urbanom baštom.
- Oni promovišu zdravu proizvodnju hrane u centru grada, a mi smo od njihovog povrća spremali jela na solarni način. Tako smo napravili priču koja je i ekološka i zanimljiva. Došli su divni ljudi, atmosfera je bila odlična, spontana i svi su se složili da je festival bio uspješan, iako nijesmo pravili veliku promociju. Ovo neće biti poslednji događaj ovog tipa. Već sada smo vidjeli šta može da se unaprijedi i svi su saglasni da treba da nastavimo. Festival ne bi uspio bez podrške domaćih proizvođača: Naša farma, MiAnja, Higlander Canyon, Mamut piva, Vinarije Ražnatović, Lučka maslinovog ulja, Katunjanke, Montte čipsa i Frudo sokova kao i domaćih kompanija Termosistem, Urania, Lanmi Marketing, 8 events, Pridloni.me, Picolo print i Pergament. Podršku događaju je pružila i Turistička organizacija Podgorice. Hvala svima... To su sve vrhunski proizvođači i cilj nam je da ih podržimo i damo im vjetar u leđa. Tako ćemo raditi i ubuduće – naglasio je Komatina.
U planu je, kako je nagovijestio, da svaki naredni festival bude prilika da se domaći proizvođači dodatno promovišu, a ovakvi događaji mogu postati i turistička atrakcija.
– Podgorica je grad kroz koji turisti često samo prođu – dođu jedan dan, prošetaju glavnim ulicama i zatim nastave put ka primorju ili planinama na sjeveru. To je realnost koju želimo da promijenimo. Mi želimo da im damo razlog da ostanu duže, da vide i osjete nešto što će pamtiti – iskustvo koje ne mogu pronaći nigdje drugo. Solar Fest i Urbana bašta upravo su takva mjesta: autentična, lokalna i iskrena. Ovdje se spajaju priroda, inovacija i zajedništvo, a posjetioci mogu da probaju hranu pripremljenu na energiji sunca, da razgovaraju sa domaćim proizvođačima i da se uključe u rad zajednice. To nije turistički „proizvod“ u klasičnom smislu – to je doživljaj Crne Gore iznutra, kakav se ne može kupiti, već samo doživjeti. Ako uspijemo da turisti u Podgorici pronađu takve vrijednosti, siguran sam da će ovaj grad postati prepoznat kao destinacija koja nudi više od prolazne stanice – poručuje Komatina.
Na solarnim kuvalima pripremala se domaća hrana na potpuno prirodan način – pržilo se meso i grilovalo povrće iz Urbane bašte. U solarnoj pećnici pekao se zdravi hljeb od heljdinog brašna i sjemenki. Mirisi su se širili baštom, a posjetioci su mogli da probaju jela koja su nastajala isključivo zahvaljujući sunčevoj energiji. Poseban šarm događaju dali su trenuci kada su se, na kraju dana, na solarnom kuvalu pravile i kokice – jednostavne, a svima omiljene. Taj prizor najbolje je pokazao koliko je ova tehnologija praktična, zabavna i dostupna: nije potrebna struja, nema plina, nema drveta – samo sunce i malo dobre volje. Upravo u tome je ljepota solarnih kuvala – u njihovoj sposobnosti da na održiv i ekološki način spajaju tradiciju domaće hrane sa inovacijom i modernim načinom života.
SPAJANJE RAZLIČITIH GENERACIJA
Za volontere Urbane bašte ovaj festival bio je prirodni nastavak njihove priče. Ana Vuković podsjeća da je projekat nastao 2022. godine i da je danas postao mjesto gdje se spajaju različite generacije, kulture i ideje:
– Naša najmlađa volonterka ima tek dvije godine, a najstariji član 86. Plodove dijelimo među sobom, a dio doniramo onima kojima je najpotrebnije. Bašta je otvorena za sve – tu se uči, radi, druži i povezuje.
Volonterka Vuković je objasnila da je Urbana bašta projekat pokrenut početkom 2022. godine, nakon što je u decembru 2021. potpisan memorandum o saradnji između Glavnog grada i NVO Paradigma, koja je osmislila cijelu inicijativu. Već u februaru iste godine organizovana je prva akcija sađenja drveća.
– Glavni grad nam je ustupio parcelu od deset i po hiljada kvadrata u Tološkoj šumi i obezbijedio osnovnu infrastrukturu – staze, bunar, kapiju i struju. NVO Paradigma je obezbijedila plastenik sa deset vertikalnih tornjeva za uzgoj lisnatog povrća i sistem za navodnjavanje. Vremenom su brigu o bašti preuzeli volonteri, tako da danas ona u potpunosti funkcioniše zahvaljujući našem zajedničkom radu – istakla je Vuković.
Volonteri se okupljaju svakog vikenda. Zavisno od sezone siju, plijeve, kose, orezuju drveće i njeguju zasad preko desetak vrsta voćaka i povrća. Plodove dijele među sobom, a dio doniraju socijalno ugroženim građanima preko NVO Nova nit ili direktno Narodnoj kuhinji.
Selma Hadži vlasnica uljare Lučka kazala je da je organizovanje Solar festa odlična ideja.
- Promovišu se organski i, što je najvažnije, crnogorski proizvodi. Okupili smo se svi na jednom mjestu i predstavili autentične crnogorske proizvode, a posebna vrijednost bila je mogućnost degustacije i spajanja tih proizvoda na solarnim kuvalima. Pravili smo zajednička jela i pokazali kako se od različitih domaćih namirnica može pripremiti jedno originalno, autentično crnogorsko jelo. Učestvovalo je i naše maslinovo ulje Lučka, koje smo kombinovali sa domaćim sirom i povrćem iz Urbane bašte. Napravili smo lijep spoj, a posjetioci su bili oduševljeni - kazala je Hadži koja će i ubuduće učestovati na ovakvim događajima kojim se iskreno raduje.
Na kraju dana, nakon što su posjetioci probali raznovrsna jela– uslijedio je trenutak zajedništva koji je nadmašio samu gastronomiju. Uz veliko zadovoljstvo lijepih ukusa, spontano se zapjevalo. Glasovi su se stopili sa prirodom Tološke šume, a atmosfera je podsjećala na stara okupljanja kada su se ljudi okupljali oko ognjišta, samo što je ovoga puta ognjište bilo sunce. To je bio najbolji dokaz da ovakvi događaji nijesu samo prilika da se promovišu inovacije i domaća proizvodnja, već i da se stvara zajedništvo, prijateljstva i uspomene koje ostaju dugo nakon što se festival završi.
