Neke od najljepših vinarija na svijetu
Posljednjih godina, vinarije predstavljaju lokacije u kojima se ne brine samo o vinu, kao glavnoj zvijezdi, već i o svim propratnim elementima, kako bi utisak bio potpun. Vrhunska hrana i piće, zadivljujuća arhitektura, luksuzni smještaj, idilična atmosfera – prosto ugođaj koji treba doživjeti.
Ljubitelji vina važan su segment turizma više klase, pri čemu se ne misli samo na ugostiteljstvo, već i na puni enološki doživljaj u vinarijama i vinogradima. S obzirom na sve veće kriterijume, iz godine u godinu se sve više brine o cjelokupnoj atmosferi koja okružuje sami proces nastanka vina.
„Vodimo vas“ do nekih od najljepših vinarija svijeta, koje nude mnogo više od kvalitetnih vina.
Najveći pojedinačni vinograd u Evropi je vinograd Plantaža, i zauzima površinu od čak 2.310 ha u jednom komadu.
Antinori nel Chianti Classico, Toskana, italija
Porodica Antinori proizvodi vino od 1385. godine, kada je Giovanni di Piero Antinori postao član firentinskog Ceha vinara. Šest vjekova, 26 generacija kasnije, ova impresivna loza je stvorila vrhunsku vinariju u središtu Toskane koja slavi naslijeđe i stručnost Marchesija Antinorija, dok postavlja standard u modernom vinarstvu.
Vinarija nudi tri vrste obilaska, koje započinju upoznavanjem s istorijom i filozofijom porodice Antinori. Posjetioci mogu upiti neobičnu arhitekturu, savremene objekte za proizvodnju vina i muzejsko područje: sada ga vodi Albiera Antinori uz pomoć svoje dvije sestre, Allegre i Alessije. Antinori nel Chianti Classico čuva veliki dio opsežne porodične zbirke umjetnina.
Osim što čuvaju i restauriraju istorijska djela, oni takođe naručuju nova, organizuju izložbe i seminare kako bi proslavili sve umjetničke forme koje odražavaju toskansku kulturu. S proizvodnjom vina i kuvanjem uključenim u tu nadležnost, posjetioci dobijaju puni i veličanstveni ugođaj.
U svijetu se proizvede više od 50 miliona tona vinskog grožđa i oko 280 miliona hektolitara vina svake godine.
Bodegas de los Herederos del Marquês de Riscal, Španija
Vinarija koja se nalazi u španskoj pokrajini Rioja, jedan je od zasigurno najspektakularnijih objekata povezanih s vinom. Naime, futurističku aluminijsku zgradu hotela Marqués de Riscal u sklopu vinograda projektovao je slavni Frank Gehry. Sama vinarija osnovana je još 1858. godine i baš tu flaširana su četiri godine kasnije, prva vina u Rioji. Tamo je započela i tradicija umakanja boca u zlatnu mrežicu, a s vremenom su vina iz ovog vinograda postala toliko popularna da su dobila i poseban žig koji potvrđuje autentičnost.
Ta spektakularna građevina, otvorena je 2006. godine, i postala je dio lanca Luxury Collection. Vinarija se nalazi u sklopu hotela, u kojem vas čekaju iskrivljeni zidovi, cik-cak prozori, visoki stropovi i mnoštvo boja u šezdesetak soba, među kojima je deset apartmana. Takvu arhitekturu nadopunjuje restoran s dvije Mišelinove zvjezdice koji vodi šef Francis Paniego, u kojem se nude obroci sa šest, odnosno devet slijedova od kojih je svaki uparen s vinima ove vinarije. Tu su i još jedan restoran, vinski bar i grill, kao i spa. U srcu kompleksa je Plaza del Reloj s originalnom zgradom iz 1860.
Montes, Čile
Vinarija Montes u čileanskoj dolini Colchagua vinarija je koja nosi određenu mistiku. Zovu je Vatra Apalte zato što joj je u središtu veliko otvoreno ognjište na kojem se priprema hrana za posjetioce. Aurelio Montes je s tri prijatelja prvi pronio slavu čileanskih vina svijetom.
Počeli su kao boutique proizvođač, s proizvodnjom do 40.000 boca godišnje a sada su porasli na gotovo sedam miliona, i izvozom u više od 100 zemalja svijeta. Vinarija je uređena prema feng šui načelima, do nje se dolazi i preko jezera, a okružuje je botanička staza sa više od 100 različitih biljnih vrsta kao i hrastova šuma iz koje crpe i sirovinu za bačve.
Najviše domaćih sorti grožđa ima Italija – čak 377.
Schloss Johannisberg, Njemačka
Neoklasični Schloss Johannisberg dvorac je definitivno jedan od najzapaženijih prostora, sa fenomenalnim pogledom na dolinu Rajne. U ovom dvorcu se više od 1200 godina proizvodi vino, a u njemu su počeli i s odloženim berbama. I to slučajno. Šef podruma je 1775. pošao s uzorcima grožđa biskupu po dozvolu za početak berbe i na putu su ga oteli razbojnici i tražili otkup.
Pregovori su potrajali dvije nedelje, a pošto tada nije bilo sredstava za brzu komunikaciju, dozvola za berbu stigla je u dvorac tek nakon što su vlasnici platili otkup. Bobice je već zarazila plijesan Botrytis cinerea koja nagriza kožicu i može upropastiti nezrelo grožđe, ali i oplemeniti ono s dovoljnom količinom slatkoće. Grožđe opljačkanog šefa podruma bilo je dovoljno zrelo pa je vino te prve kasne berbe ispalo odlično i nastavili su i sljedećih godina, pa sve do dana današnjeg. Kako kažu vinari, razlika u temperaturi između dana i noći omogućava grožđu da potpuno sazri dok istovremeno održava visoku kiselost, a njegova koncentracija aromata daje fenomenalan potencijal starenja.
Vinogradi u svijetu zauzimaju površinu od 7,4 miliona hektara.
Prvi su vinogradi oko Johannisberga posađeni još 887. godine, navodno po nalogu rimskog cara Karla Velikog, a danas je vinova loza posađena na 50 hektara kvarcitnog brda okrenutog prema jugu, a u arhivi, koju zovu bibliotekom, ima i vina iz 1748. Oko dvorca se tokom ljetnjih mjeseci organizuju koncerti klasične muzike i džeza. Prelijep ambijent, dobro vino i muzika, šta vam više treba?
Vik Millahue Vallei, Čile
Luksuzno utočište sa izuzetnom arhitekturom, koje se nalazi na vrhu parka, priuštiće vam mogućnost da doživite Vik u svom njegovom sjaju. Idealno smješten na vrhu brda usred ove najživopisnije doline, sa planinama Anda u daljini, može se pohvaliti pogledom od 360 stepeni na okolne vinograde i prirodu. Njegov plutajući, skulpturalni krov od bronzanog titanijuma, koji je inspirisan planinama, vjetrom i dijelom Frenka Gerija i Ričarda Sera, dočekuje goste.
Najveći pojedinačni proizvođač vina je vinarija – E. & J. Gallo. Američka “gigavinarija” koju su 1933. u Kaliforniji osnovala dva brata, Ernest i Hulio Galo, danas proizvodi 2,68 milijardi litara vina godišnje, što je oko 1% ukupne svjetske proizvodnje vina!
Hotelijeri Aleks i Кeri Vik bili su domaćini konkursa čileanskih arhitekata 2007. za komisiju za dizajn vinarije za njihovu novu etiketu, Vik. Smiljan Radić je preuzeo nagradu i napravio dugačku, nisku zgradu u centru imanja površine 15.000 hektara u dolini Milahue, južno od Santjaga. Radić, koji je dizajnirao Serpentine paviljon u Londonu, zadržao je profil zgrade nenametljivim tako što je napravio podzemne nivoe za preradu i skladištenje vina. Prostrani plitki bazen koji drži vodu koja se koristi za hlađenje nižih nivoa ispresjecan je betonskim stazama i ukrašen gromadama.