Slijedi nam najlošije pripremljena sezona u istoriji

Tema broja: TURISTIČKA KRIZA U CRNOJ GORI - izazovi i perspektive 

U susret špicu sezone, turizam Crne Gore stoji pred izazovima koji bi mogli ozbiljno uticati na njegovu budućnost. Izražene brige i kritike stručnjaka, jasno signaliziraju da ova godina možda nosi najveće izazove u posljednjih gotovo 45 godina.

Sa građevinskim radovima koji još uvijek traju, lošom infrastrukturom i problematičnom komunikacijom s vlastima, mnogi djelovi obale suočavaju s e sa izazovima organizacije i pripreme za dolazak turista. Dodatno su naglašene nepravilnosti u poreskom sistemu koje ugrožavaju hotelski sektor. 

Dok se sezona približava vrhuncu, postavlja se pitanje kako će Crna Gora uspjeti da se nosi sa izazovima i osigura svoj status privlačne turističke destinacije u regionu.

U ovom tekstu, sagovornici Caffe Montenegro naglašavaju da su hitno potrebne promjene i poboljšanja kako bi se sačuvala privlačnost destinacije i osigurala održivost u godinama koje dolaze.

Dragan Purko Ivančević

Sa žarom stručnjaka koji je prošao kroz mnoge izazove, ali nikad nije vidio ovakav haos, Dragan Purko Ivančević, član Odbora za turizam Privredne komore i direktor turističke agencije Mac Sun jasno oslikava trenutnu sliku i upozorava da je ovo najlošije pripremljena sezona otkako se bavi turizmom, a to je skoro 45 godina. 

- Prošao sam kroz razne izazove, ali nikada nisam vidio ovako lošu situaciju. Ova sezona je najlošije pripremljena od kada znam. Čak i poslije zemljotresa, turistička mjesta su bila bolje pripremljena, a komunikacije sa nadležnima su bile mnogo kvalitetnije nego danas. Trenutno, ne možemo govoriti o bilo kakvim pripremama, jer apsolutno ništa nije urađeno – ama baš ništa - ističe Ivančević dodajući da je dodatno otežana komunikacija između gradova i aerodroma, između turističkih odredišta i aerodroma, kao i između turističkih destinacija gdje gosti borave i izletničkih mjesta. 

- Nijesmo postigli nikakav napredak, a ulazimo u glavnu sezonu sa bagerima i građevinskim mašinama na terenu. S obzirom na to, nije realno očekivati da ćemo ove sezone imati bilo kakav organizovani turizam. Umjesto toga, suočavamo se sa stihijskim turizmom, gdje individualni gosti dolaze sopstvenim automobilima ili avionima. Nažalost, uslovi koje zateknu vjerovatno neće podstaći posjetioce da ponovo dođu. Oni koji se sada odluče za posjetu, teško da će poželjeti da se ponovo vrate - naglašava Ivančević.

Cijene ne prate kvalitet usluge

Što se tiče cijena, postoji zabrinutost da su one možda nerealno podignute ove godine, što može, kako ocjenjuje Ivančević, biti opasno. 

- Nije dobro ukoliko povećanje cijena ne prati adekvatno poboljšanje kvaliteta ponude. Naši partneri iz Zapadne Evrope očekuju da im se jasno objasni zašto su cijene porasle za pet odsto, i kako smo poboljšali nivo usluga i kvalitet za tu cijenu. Dakle, problem nije samo u povećanju cijena, već u nedostatku odgovarajućeg unapređenja kvaliteta usluga. Ako povećanje cijena ne ide u korak sa poboljšanjem kvaliteta usluga, naročito imajući u vidu stvarnu platežnu moć turista koje trenutno imamo, to može stvoriti ozbiljan problem - istakao je Ivančević.

Pored Budve, napominje da su građevinski radovi prisutni i u drugim primorskim gradovima. Ipak, jedini grad koji se ove godine može pohvaliti organizovanom turističkom sezonom je Bar. 

- U Baru turistički promet funkcioniše bez problema, od smještajnih kapaciteta do aerodroma i izletničkih destinacija. Ovaj grad je uspio da se organizuje i posveti uređenju turističkog mjesta tako da ono izgleda privlačno i turistički, a ne kao gradilište. Uložili su trud i resurse da bi omogućili nesmetan protok turista i stvorili prijatnu atmosferu za posjetioce. Zahvaljujući ovim naporima, Bar je postao svijetli primjer kako treba izgledati primorski grad tokom turističke sezone, suprostavljajući se izazovima sa kojima se suočavaju drugi gradovi zbog građevinskih radova - tvrdi Ivančević. 

A što se tiče komunikacije sa resornim ministarstvom, kaže da nemaju nikakvu pravu konekciju osim na nižim nivoima administracije.

- Ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vladimir Martinović se još uvijek nije udostojio da nas sasluša i da zajedno sa nama pronađe rješenja za probleme koje svi zajedno prepoznajemo. Nedostatak ozbiljnosti u rješavanju ovih problema može značajno oštetiti buduće sezone. Posebno sada, kada se kreće u drugu fazu ugovaranja za sljedeću godinu. Loša slika naše destinacije već se odražava i već osjećamo posljedice. Sve više agencija i turoperatora sa kojima sarađujemo za iduću godinu odlučuju se za Albaniju ili Hrvatsku, dok istovremeno postepeno smanjuju ili čak potpuno otkazuju svoje aktivnosti u Crnoj Gori. Ovaj trend može imati dugoročne posljedice po našu turističku industriju, ozbiljno ugrožavajući ne samo sljedeću sezonu već i budući razvoj turizma u zemlji - objasnio je Ivančević. 

Kako je naveo, odsustvo strateških inicijativa i nedostatak efikasnih rješenja za probleme u turističkoj infrastrukturi i promociji destinacije, dodatno pogoršavaju situaciju.

-  Potrebno je hitno uspostaviti efikasnu saradnju sa relevantnim institucijama i preduzeti konkretne korake kako bismo povratili povjerenje i privukli investicije u turizam Crne Gore - apeluje Ivančević. 

Što se tiče saobraćajnih gužvi, kaže da su već neko vrijeme prisutne i sada su toliko velike da je izazovno osigurati normalan protok. 

- Za prolazak kroz prostor od jednog, tri ili četiri kilometra sada je potrebno i do sat i po vremena. Što se tiče jula i avgusta, neizvjesno je šta nas čeka - mislim da to niko ne može precizno predvidjeti. Očekuje se potpuni kolaps, ali trenutno niko u turističkoj industriji ne može sa sigurnošću prognozirati kako će se situacija razvijati. Jedino što nam preostaje je da se nadamo božjoj pomoći - naglasio je Ivančević.

Turista, kako je dodao, već imamo i imaćemo ih ove godine, ali sve je spontano i konfuzno, a kvalitetna turistička publika je sve rjeđa. 

- Vidljivo je da struktura gostiju sve više opada po pitanju kvaliteta, što se jasno manifestuje kroz ponudu. Kvalitetni restorani stagniraju ili se bore sa održavanjem svoje reputacije, dok se najviše razvija tzv. "pizza parče i Coca Cola" turizam - jednostavna i brza konzumacija. Ponuda je sve više ispunjena jeftinim suvenirima i jeftinim ugostiteljskim uslugama, što ukazuje na opadanje kvaliteta i strukture gostiju - kazao je Ivančević dodajući da ovo jasno pokazuje da naša destinacija opada i da se kvalitet i struktura gostiju rapidno pogoršavaju. 

Sezonski rad učiniti privlačnijim domaćem radniku 

Jovović smatra da je potrebno urediti poslovni ambijent i mehanizme u kojem će poslodavci imati dodatni interes da zaposle domaće radnike, više promovisati mogućnosti sezonskog zapošljavanja, preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom i sezonski rad sistemski učiniti privlačnijim domaćem radniku. 

- Privredna komora je kod nadležnih institucija inicirala uvođenje kategorije »stalni sezonski radnik«. Na ovaj način bi motivisali nezaposlena lica da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Smatramo da će donošenje Zakona o stalnom sezoncu, koji je u nadležnosti Ministarstva rada, biti važna  karika u ovom reformskom procesu - kazao je Jovović koji apeluje Ministarstvu rada da u radnu grupu za izradu ovog zakonskog rješenja uključi I predstavnike Privredne komore. 

- Popravak ovog imidža će zahtjevati godine napora. Kada jednom izgubimo dobar imidž, gubimo i publiku koja bi trebalo da donese više od osnovnog smještaja - a to je novac kroz vanpansionsku potrošnju, dodatne aktivnosti, aktivni turizam, rekreaciju, sport i gastronomiju - kaže Ivančević. 

Po njegovim riječima trend slabljenja platežne moći naše klijantele kontinuirano opada iz godine u godinu, što je izuzetno zabrinjavajuće i loše.

- Ovo će imati značajan uticaj na ugovaranje i privlačenje gostiju u narednim sezonama, posebno potencijalno štetan efekat imaće na investitore. Prilikom planiranja poslovnih strategija, investitori uzimaju u obzir nivo platežne moći klijentele i očekivanu potrošnju po gostu kako bi osigurali održivost svojih projekata u turizmu i ugostiteljstvu. Prije nego što ulože značajna sredstva u bilo koji segment turizma, neophodno je da izrade temeljan poslovni plan - kaže Ivančević. 

Takođe, kako navodi, ključno je adresirati stalne probleme poput nedovoljne zainteresovanosti države u rješavanju sive ekonomije i osiguranju dovoljno kvalifikovane radne snage za potrebe turizma.

Predsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo PKCG Ranko Jovović ukazuje na mogućnost pojave novog vida sive zone usljed primjene različitih stopa poreza na dodatu vrijednost (PDV) u restoranima i hotelima na pojedine usluge u ugostiteljstvu. 

- Naime, od početka 2024. godne, po sniženoj stopi PDV-a od sedam odsto oporezuju se usluge pripremanja i usluživanja hrane i bezalkoholnih gaziranih pića isključivo u objektima koji su shodno Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu kategorisani kao restorani i catering objekti. Ovakva poreska politika ozbiljno diskriminiše hotelski sektor, koji je osnova razvoja turizma, posebno imajući u vidu da je svaki hotel obavezan da ima restoran te samim tim na usluge u ugostiteljstvu podliježe PDV stopi od 21 odsto, dok bilo koji nezavisni restoran za iste usluge ima poresku stopu od sedam odsto. To hotele automatski dovodi u neravnopravan/diskriminatorski položaj. Kao posljedicu ovakve odluke, trenutno imamo veliki broj malih hotela koji ozbiljno razmišljaju da smještajne jedinice kategorišu u privatan smještaj, a restorane registruju kao zasebne cjeline - upozorava Jovović.

Ranko Jovović

Prošao sam kroz razne izazove, ali nikada nisam vidio ovako lošu situaciju. Ova sezona je najlošije pripremljena od kada znam. Čak i poslije zemljotresa, turistička mjesta su bila bolje pripremljena, a komunikacije sa nadležnima su bile mnogo kvalitetnije nego danas - ističe Ivančević.

Dodaje da sa uvođenjem više PDV stope na ugostiteljske usluge u hotelima na kratki rok su ostvareni pozitivni fiskalni učinci, ali koji će se iz godine u godinu smanjivati. 

- Primjeri drugih država koje su povećavale PDV stope pokazuju da će nakon povećanja stope PDV-a doći do povećanja poreske evazije i sive ekonomije (najviše u ugostiteljstvu) - objasnio je Jovović. 

Tvrdi da u nepovoljnom poslovnom ambijentu, sa visokim nabavnim cijenama prehrambenih proizvoda, a sa druge strane povećanom stopom PDV-a, ugostitelji i hotelijeri u Crnoj Gori otežano kreiraju konkurentne cijene prema krajnjem gostu.

- Ne postoji realna finansijska potreba države za ovom mjerom, jer prihodi od PDV-a treba da rastu primjenom mjera suzbijanja sive ekonomije, povećanjem turističkog prometa, proširenjem baze poreskih obveznika i povećanjem opsega djelovanja, za šta se i turistička privreda zalaže. Aktuelne mjere fiskalnog uticaja na sektor hotelijerstva su pogoršale njegovu konkurentnost u odnosu na Mediteran, što je u suprotnosti sa Strategijom razvoja turizma Crne Gore 2022 – 2025, dok stalne promjene poreskog okruženja stvaraju nepovjerenje kod investitora. Turistički proizvod spada u proizvode koji su osjetljivi na cijene. Povećanje stope PDV-a za ugostiteljstvo, manjak radne snage, inflatorna kretanja, povećanje troškova rada ili boravišne takse, dodatno smanjuju konkurentnost te ograničavaju potencijal turističkog sektora za daljnja ulaganja. Privrednom sektoru s najvećim razvojnim potencijalom u državi, potrebno je da se osiguraju uslovi za konkurentnost, čime se osigurava dalji ekonomski rast, ne samo turizma već i povezanih djelatnosti - poručuje Jovović. 

Podsjeća da dosadašnja iskustva govore da smanjena stopa PDV-a na usluge smještaja nije imala negativni uticaj na prihode budžeta, nego je kroz povećani broj noćenja dovela do većih prihoda od PDV-a. 

- Takva, niža stopa PDV-a na usluge iz područja ugostiteljstva, bi bila u skladu sa direktivama EU i uslove poslovanja crnogorskog hotelijerstva približila onim u konkurentskim, mediteranskim i drugim evropskim zemljama, gdje se ta stopa u prosjeku kreće od pet do 13 odsto. Od primjene snižene stope PDV-a za usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, realno bi bilo očekivati, povećanje investicija i rast zapošljavanja, što je bilo iskustvo i u drugim zemljama koje su snižavale tu stopu. U tom smislu, možda bi trebalo govoriti ne o sniženim, nego o konkurentnijim cijenama i preusmjeravanju novca u investicije u sektor hotelijerstva - smatraJovović koji predlaže da se najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, zadrži snižena stopa PDV-a od sedam odsto, na usluge smještaja i propiše snižena stopa PDV-a na usluge u ugostiteljstvu za sve objekte.