Osvrt na turistički promet u prvom kvartalu 2025. godine

Prema dostupnim podacima na nivou Crne Gore imamo pad u kolektivnom smještaju od 3,5 %, najviše uzrokovan padom na zapadnoevropskim tržištima, pretežno njemačkom.

I u drugim klasterima, baltičkih i zemalja Beneluksa, takođe imamo pad u kolektivnom smještaju.

Što se tiče privatnog smještaja pad od 11,8 % je najviše zahvaljujući padu sa emitivnog tržišta Ruske federacije, ali i sa regionalnih tržišta Albanije, Srbije i Kosova.

Nadalje, treba reći da u istom periodu, tačnije za period januar-april 2025. godine, konkurencija ima rast, preciznije, Hrvatska 3% u broju dolazaka i 4% u broju noćenja.

Vidim da su iskoristili otkazivanje putovanja njemačkih turista u SAD zbog zategnutih trgovinskih odnosa, te u aprilu mjesecu imaju rast od 38% dolazaka i 47% noćenja sa navedenog emitivnog tržišta.

U istom periodu, Albanija ima rast od 6,4% kada su dolasci u pitanju.

CIJENE I INFLACIJA

Kada je u pitanju inflacija u dijelu smještaja i ishrane, treba reći da je ista za period januar-april 2025. godine 7,9%, a kada se uporedi april 2025. godine sa aprilom 2024. godine čak 9,5%. Dakle, bez obzira na brojna upozorenja, navedeni trend se i dalje nastavlja i ako se posmatra kumulativni period od početka 2022. godine do kraja marta 2025. godine, inflacija u turizmu iznosi čak 43,1%, gdje navedeno smatram glavnom barijerom u daljem turističkom razvoju (uz pomenutu neadekvatnu avio dostupnost).

Potpuno se zanemaruje činjenica da po poslednjem outlook-u MMF-a, za tržište Eurozone je predviđen rast od 0,8%, za neke zemlje unutar navedene zone poput Francuske 0,6%, potom Velike Britanije 1,1%, dok je za Njemačku predviđena stagnacija. Za neka udaljena, a za Crnu Goru značajna tržišta, koja su bila u ekspanziji takođe je predviđen skroman rast od 1,8%.

Dakle, na navedenim tržištima imamo rast između 1 i 2%, a cijene su već porasle 7,9%???

Ako iskoristimo benchmark sa EU, vidjećemo da su u periodu januar-mart 2025. godine cijene u ugostiteljstvu porasle 4,1%, a u smještajnom dijelu 4,5%, od čega u hotelima 3,8%.

Dakle, ako sublimiramo sve navedeno, povećanje PDV-a jeste uticalo na povećanje cijena, ali ni približno koliki je rast cijena bio u kumulativu za period 1/1/2022-31/3/2025. godine.

AVIO I CESTOVNA DOSTUPNOST

Albanija je napravila značajan iskorak kada je saobraćajna pristupačnost u pitanju i ostvarila preko 10,7 miliona putnika u 2024. godini i gdje low costeri imaju dominantno učešće (po posljednjim podacima Wizz Air 54,84%, a Ryanair 22,23%).

To je neminovno dovelo do turističke ekspanzije, a kada je u pitanju benchmark sa našom zemljom, posebno zabrinjava rast posjetioca od 9% iz klastera koji se u zvaničnoj statistici naziva Južna Evropa (podaci za 2024. godinu),jer se u istom nalazi gro emitivnih tržišta sa prostora ex-yu.

Što se tiče Hrvatske, a u vezi emitivnih tržišta značajnih za našu zemlju treba reći da su turisti sa emitivnog tržišta Bosne i Hercegovine ostvarili 73.473 dolazaka i 253.276 noćenja u 2024. godini više u odnosu na 2023. godinu, turisti sa tržišta Srbije 44.555 dolazaka i 237.007 noćenja više u odnosu na pomenutu godinu, dok su gosti sa tržišta Kosova ostvarili 14.283 dolazaka i 82.998 noćenja više.

Ukoliko navedeno koreliramo sa pomenutim padom sa tržišta Kosova i Bosne i Hercegovine kada je Crna Gora u pitanju, sigurno da se dio turista iz navedenog kvantuma odlučio za Hrvatsku, što zbog činjenice da smo se cjenovno približili Hrvatskoj, što zbog fakticiteta da je cestovna pristupačnost takođe uticala kada su turisti iz Srbije i BIH u pitanju.

U kontekstu cestovne dostupnosti, mislim da će ogroman izazov biti transfer putnika sa aerodroma Tivat ka Budvi u ljetnjim mjesecima, jer su se već tokom prvomajskih praznika stvarale ogromne gužve na ovome pravcu, zbog izvođenja građevinskih radova na Jadranskoj magistrali. Nisam siguran da se navedeno neće odraziti na efekat ponovljenih posjeta Crnoj Gori naredne sezone.