Turizam nikad nije bio samo kretanje iz tačke A do tačke B. On je uvijek bio odraz društvenih vrijednosti, ekonomskih prilika i tehnološkog napretka. U 2025. godini svjedočimo trenutku u kojem se turizam oblikuje kroz tri ključna pravca: inovacije, održivost i tehnologiju.
Prema najnovijim podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO), međunarodni turistički dolasci porasli su za 5% u prvom kvartalu 2025. u odnosu na isti period prethodne godine. To je još jedan pokazatelj da se turistička industrija ne samo oporavila od globalne krize izazvane pandemijom, već da ulazi u novu eru rasta i transformacije. Gotovo 1,4 milijarde putovanja zabilježeno je tokom 2024. godine – brojka koja se približava rekordima iz perioda prije pandemije.
Glavni trendovi u turizmu 2025. godine.
Održiva hotelijerska industrija – od koncepta do prakse Nekada je “zeleni turizam” bio samo dodatna vrijednost, danas je on postao imperativ. Hoteli širom svijeta sve intenzivnije ulažu u održive prakse koje ne samo da štite životnu sredinu, već i donose realne finansijske uštede.
Od smanjenja otpada i optimizacije potrošnje energije do smanjenja plastičnog otiska – održivost postaje standard. Primjeri uključuju upotrebu biorazgradivih i kompostabilnih materijala, implementaciju pametnih energetskih sistema poput Verdant® tehnologije, te programe reciklaže i cirkularne ekonomije u hotelskim lancima. U Evropi je sve veći broj hotela koji gostima nude tzv. “green stay” opciju, gdje se nagrađuje odricanje od svakodnevne promjene peškira i posteljine, dok u Aziji već postoje odmarališta koja energiju u potpunosti crpe iz obnovljivih izvora.
Brojke: 5 činjenica o turizmu 2025.
1,4 milijarde putovanja – Toliko je međunarodnih dolazaka zabilježeno u 2024, što je gotovo nivo iz perioda prije pandemije.
+5% u prvom kvartalu 2025. – Rast turističkog prometa u odnosu na isti period prethodne godine (izvor: UNWTO).
Generacija Z i milenijalci – Čine više od 50% novih putnika, a ključni kriterijumi pri izboru destinacije su održivost i autentičnost.
Pametni hoteli – Više od 60% urbanih hotela u Evropi već koristi digitalne ključeve i mobilne prijave.
Održivost kao standard – Globalno, oko 40% gostiju aktivno bira smještaj sa ekološkim sertifikatima.
U Crnoj Gori i regionu, ovaj trend se takođe osjeća – nove generacije luksuznih vila i hotela uvode solarne panele, sisteme za prikupljanje kišnice i održive koncepte gradnje. Gosti, naročito iz Zapadne Evrope, sve češće biraju smještaj koji nosi sertifikate održivosti, a destinacije koje ne prate ovaj trend rizikuju da izgube korak sa globalnim tržištem.
Pametni hoteli i digitalizacija – tehnologija u službi iskustva Ako su ekologija i održivost oslonac modernog turizma, onda je tehnologija njegov motor. Hoteli u 2025. godini sve više liče na male “pametne gradove”, u kojima digitalna rješenja čine boravak lakšim, personalizovanijim i sigurnijim.
Mobilne prijave (check-in i check-out putem aplikacija), digitalni ključevi na pametnim telefonima, glasovni asistenti u sobama i personalizovane preporuke uz pomoć vještačke inteligencije – sve su to inovacije koje redefinišu hotelsku uslugu. Neki hoteli već koriste chatbot sisteme koji gostima odgovaraju na pitanja 24/7, dok drugi uvode robote-konobare ili AI recepcije, čime smanjuju vrijeme čekanja i povećavaju zadovoljstvo gostiju.
Ova digitalna transformacija nije ograničena samo na luksuzne hotele. Čak i manji boutique objekti uvode tehnologije koje omogućavaju bolju komunikaciju s gostima i efikasnije poslovanje. Putnici, naviknuti na aplikacije i instant uslugu, sada očekuju da i turizam ide u tom pravcu.
Globalni oporavak turizma – između izazova i novih prilika Turizam je jedna od rijetkih industrija koja, uprkos globalnim krizama, uvijek pronalazi način da se regeneriše. Nakon perioda pandemije, zatvorenih granica i neizvjesnosti, svijet je ušao u fazu snažnog oporavka. Prema podacima UNWTO-a, međunarodni turistički dolasci u 2024. godini porasli su za 11% u odnosu na prethodnu godinu, dostigavši 1,4 milijarde putovanja – brojku koja jasno govori da želja za putovanjima nikada nije nestala, već se samo privremeno zaustavila.
Ono što je novo jeste profil putnika. Generacija Z i milenijalci danas oblikuju turističku potražnju: traže iskustva, a ne samo smještaj, autentičnost, a ne komercijalnu uniformnost. Očekuju destinacije koje nude i lokalni doživljaj i globalni standard. Zato raste popularnost agroturizma, wellness i detoks vikenda, kao i putovanja s ciljem ličnog razvoja – od joge na Baliju do kulinarskih radionica u malim mediteranskim selima.
U isto vrijeme, tradicionalna tržišta poput Evrope i Sjeverne Amerike bilježe stabilan rast, dok Azija i Bliski Istok postaju centri inovacija. Primjeri su Dubai, koji se pozicionirao kao svjetski hub luksuznog i poslovnog turizma, i Japan, gdje tehnologija i kultura idu ruku pod ruku – od hotela s robotima do autentičnih ryokan kuća.
Za Crnu Goru i region Zapadnog Balkana ovo je šansa: globalna potražnja za održivim, autentičnim i iskustvenim turizmom savršeno se uklapa u bogatu prirodnu i kulturnu ponudu Jadrana i planinskih krajeva.
Šta traže putnici danas?
Autentičnost – lokalna kuhinja, zanatski proizvodi, neispričane priče.
Wellness – mentalni odmor, detox retreat-i i digitalna tišina.
Tehnološku podršku – brzi internet, digitalne platforme, AI asistenciju.
Održive destinacije – mjesta koja čuvaju prirodu i kulturu.
Fleksibilnost – od rezervacija do personalizovanih iskustava.
Nova ravnoteža turizma
Godina 2025. donosi novu ravnotežu između održivosti, inovacije i tehnologije. Industrija više ne mjeri uspjeh samo brojem dolazaka, već kvalitetom iskustva i dugoročnim uticajem na zajednice.
Turizam nikada nije bio dinamičniji nego danas – i dok se granice fizičkog putovanja šire, granice inovacija gotovo da ne postoje. U godinama koje dolaze, upravo ova sinergija između odgovornosti i napretka definisaće način na koji svijet putuje i doživljava nove horizonte.
Putnici dobijaju personalizovana i smislenija putovanja
Industrija optimizuje troškove i uvodi nove modele poslovanja
Destinacije se razvijaju u skladu s prirodom i lokalnim identitetom
