Crnogorsko vinogradarstvo ima dugu i bogatu istoriju, još od antičkih vremena. Vinova loza i vino su u Crnoj Gori kroz vjekove postali simbol podneblja, kulture, tradicije i običaja, ali i truda generacija koje su sorte vinove loze je njegovale i sačuvale do danas.
Naučnim istrživanjima (2020) potvđeno je da kratošija najstarija crnogorska sorta koja na čini temelj na kojem se gradi savremena crnogorska vinska scena.
Ove godine kratošija obilježava okrugli jubilej. Tačno 600 godina od kada je prvi put zabilježena u pisanom dokumentu – u 261. poglavlju Budvanskog statuta iz 1426. godine, koje je u cjelosti posvećeno vinogradima kratošije. Budvanski statut sadrži čak 29 poglavlja posvećenih vinogradarstvu i vinu, što govori koliko je vinska kultura bila duboko utkana u život ovih prostora već tada.
Iako je svijetu bila poznatija pod drugim imenima – zinfandel u Kaliforniji, primitivo u Italiji, tribidrag u Hrvatskoj – genetska istraživanja su nedvosmisleno potvrdila da je Crna Gora kolijevka kratošije. U periodu 2014–2017. sprovedeno je najobimnije istraživanje genetskih resursa vinove loze u Crnoj Gori, u okviru kojeg je analizirano 476 uzoraka. Rezultati su pokazali da je kratošija ključna sorta u formiranju genets ke porodice crnogorskih loza – roditelj vrancu, raćeškoj, crnom krstaču, crnoj plavini, žitkovini, čubrici i gotovo 20 domaćih sorti.
Ista sorta, različita imena – jedan korijen, i taj korijen je crnogorski. Krаtоšija danas ima 17 različitih biotipova raspoređenih u vinogradarskim regijama Crne Gore, što je još jedna potvrda njenog dugog gajenja na prostoru Crne Gore.
Sorta sa budućnošću
Kratošija se danas sve više obnavlja u crnogorskim vinogradima, a vina koja od nje nastaju sve su prepoznatljivija na domaćoj i međunarodnoj sceni. Crna Gora se količinom ne može mjeriti sa velikim vinskim zemljama, ali kvalitetom, autohtonim sortama i tradicijom – svakako može. Obnavljajući i čuvajući kratošiju, istovremeno čuvamo autentičnost Crne Gore i gradimo temelje za dalji razvoj crnogorske vinske scene.
Prošle godine, kratošija je dobila i svoj Međunarodni dan, obilježen 24. aprila u Podgorici. Bio je to važan korak na putu da se Crna Gora potvrdi kao zemlja vina, a krаtоšija zauzme mjesto koje joj pripada – kao nacionalno blago Crne Gore i ambasador crnogorske vinske kulture u svijetu.
