Crna Gora se danas turistima ne nudi samo kroz razglednice mora i planina, već kroz pitanje koje sve češće postavljamo sami sebi – znamo li ispričati sopstvenu priču.
U vremenu kada se destinacije takmiče cijenama, luksuzom i brojem noćenja, Crna Gora ima nešto što se ne može kopirati: dubinu trajanja, slojeve istorije i kulturu koja još diše u kamenu, stihu i čovjeku. Upravo tu, na razmeđi turizma i identiteta, počinje priča Jelene Jovetić – direktorice Direktorata za javne investicije i politiku javnih nabavki i pjesnikinje koja domovinu vidi kao viši smisao i profesionalne odgovornosti i ličnog nadahnuća.
Nije važno koliko nas inostrani gosti posjećuju, već zašto dolaze i šta iz Crne Gore nose sa sobom kada odu. U svijetu u kojem destinacije sve više liče jedna na drugu, Crna Gora ima rijetku prednost – da bude svoja. Da ponudi ne samo more i planine, već smisao, priču i pamćenje. Da turizam pretvori u susret sa istorijom, kulturom i ljudima, a ne u prolaznu potrošnju pejzaža. Naša sagovornica vjeruje da domovina mora imati viši cilj. U njenom razumijevanju razvoja, turizam nije industrija bez lica, već prostor u kojem se brani dostojanstvo zemlje, čuva njena osobenost i gradi budućnost u kojoj Crna Gora ne prodaje sebe, već predstavlja sebe svijetu.
PROFESIONALNA ZALAGANJA
- Domovina je ideal, model kako živjeti. Domovina je odrednica da posao ima viši cilj. Privilegija je imati profesionalni angažman posvećen kreiranju boljeg društva, snažnije države i kreirati trag, ostaviti neke tačke po kojima će nas pominjati. Naši napori u Ministarstvu finansija doprinijeli su da napravimo bar zrno dobra Crnoj Gori, čuvanju istorijske državnosti i snaženju evropske budućnosti, onda smo se imali rašta i roditi. U tom slučaju moja profesionalna zalaganja imaju svrhu domovini - kaže Jovetić.
Sa druge strane, iz perspektive njene ličnosti, domovina je svaka njena riječ, svaki stih, svako nadahnuće i trajanja.
- Domovina je srž mog pitanja “Ko li mi te brani?” - poručuje Jovetić.
Smatra da je naša zemlja jedna od najljepših zemalja Balkana i navodi ključni element crtanja njenog identiteta u savremenoj kulturi:
- Crna Gora je našem balkanskom okviru dala prvu štampanu knjigu, dala je simbol borbe i slobode, dala civilizacijski snažne stihove Njegoša, Lesa, Vita… Iza crnogorske kulturne mape kriju se niti hrabrih ljudi koji su stremili visinama. Kapor u svojoj knjizi “Zelena čoja Montenegra” ne veliča samo čojstvo Crnogoraca i vladara Crne Gore prema strancu i robu, već pokazuje koliko je nastojala crnogorska Prijestonica i tada sličiti evropskim centrima kulture i modernog svijeta. Naša je privilegija generacijska da sačuvamo osobenosti crnogorskog identiteta, satkan od različitosti. Utvrđenje savremene crnogorske kulture čvrsto je jer ga čine niti nježne Boke, starog Bara, tišine Cetinja, ćilima sjevera, krša Durmitora, minareta i oltara - kazala je Jovetić.
U njenoj zbirci „Ko li mi te brani“, Crna Gora i žena se pojavljuju kao snažni motivi, a ona objašnjava zašto baš taj naziv.
- Poruka je odgovor na pitanje, na izgled vrlo jednostavno pitanje “Ko li mi te brani?”. Željela sam da samo postavimo to pitanje jedni drugima. I damo odgovor. Može glasno. A može i u sebi. Samo što bi bilo dobro da manje ćutimo. Da na važne teme ipak imamo stav i imamo glas. To je demokratija. To je savremeno i zrelo društvo. Što prećutimo danas, sjutra će nas stići. Tišina ubija kreativne, produktivne, ubija društvo. Željela sam da veličamo snagu Crne Gore, ali i snagu žena. Željela sam ukažem na važnost čuvanja domovine i dobra. Želja me nosi da i ne prestanemo se boriti za pravdu, pravo i slobodu. Crne Gore. Žena. I dalje vjerujem da je našem društvu to nasušno potrebno. Pitajmo se češće Ko li mi te brani? - poručuje Jovetić.
Navodi da su joj jednako važne obje uloge u društvu. Javnim finansijama daje sve što zna, a stihovima svaku svoju emociju.
- Pjesme su mi dale priliku da crnogorsku stvarnost sagledam sa jednog drugog gledišta. Zadivljujuće je koliko divnih ljudi nastoji Crnu Goru oplemeniti svojim sjajnim idejama i kreativnom energijom. To je šansa naše zemlje, da usmjeri tu energiju u pogledu kreiranja nove razvojne energije. Sa druge strane u profesionalnom smislu sagledavam naše prilike drugačije. Zalaganje da u ekonomskom smislu ojačamo Crnu Goru težak je proces. Svaki korak koji nas približi evropskoj porodici istovremeno je i nova vrijednost, ali i ispunjenje sna naših predaka i vladara. Jedna mala zemlja za stolom evropskih zemalja bilo je cilj za koji su cijele generacije jedne stare Crne Gore položile svoje živote - objašnjava Jovetić.
Što se tiče turističkog plasmana Crne Gore smatra da treba biti direktno u vezi sa ponudom koja je suštinski važno da bude jedinstvena i da nudi sadržaj koji nije lako naći u nekim drugim destinacijama.
- Osobenost koju njeguje Crna Gora naša je šansa da se približimo turističkim tržištima i ponudimo spoj divlje prirode i sadržaja istorijskih vrijednosti, spoj mediterana i planinskih kulinarskih ukusa, ljepota i zemlje i ljudi. Moramo naučiti da danas turisti ne posjećuju zemlje zbog hotela, plaže ili staza za skijanje, već istovremeno vrednuju ponudu koja ima neku novu vrijednost, novi sadržaj i to je ono nešto iznad što se od naše turističke privrede očekuje. Naša priča je priča o istoriji jednog naroda, koji se borio da sačuva dostojanstvo, slobodu, trajanje i osobenost. Naša je priča o Boki i Mletačkoj Republici, o Vladimiru i Kosari, starom Baru ili zidinama Ulcinja, kulama Plava, Zelenoj čoji Montenegra, Oktoihu, slobodarskom Lovćenu i vilama Durmitora. A poznajem toliko sjajnih i obrazovanih ljudi u našoj zemlji, koji ovim nitima mogu da dodaju neke svoje nove čari. Poznajem jednu snažnu Crnu Goru koja može da ima svoju priču i nešto novo uz najljepše zalaske sunca, jer ako nema toga iznad, turisti će Sunce tražiti i u Monaku, Italiji ili Španiji - naglašava Jovetić.
KULTURA KAO PONUDA
Smatra da je kultura sastavni dio turističke ponude. Nesporno može u značajnom da utiče na odabir destinacije, turisti će istovremeno posjetom zemlji tražiti i priliku da upoznaju je, saznaju nešto novo, vide neke drugačije sadržaje.
- Presjek stanja današnjih naših prilika, daje nam ipak jasnu sliku da nijesmo kulturu posmatrali kao alat za ekonomske tokove i procese. Naslućujem kolektivni zaključak da kulturu nijesmo ni njegovali kao važan segment društva i njegovog napretka uopšte. Zamislite zemlju koja nije uspjela da promoviše prvu štampariju u ovom dijelu svijeta, Njegoša ili pak jednog velikog Petra Lubardu. Dovoljno je samo to navesti u pokušaju da se osvijestimo o propuštenim prilikama, u nadi da će nam to biti osnova da radimo snažnije i jače. Vjerujem u potencijal naših daljih ekonomskih procesa u dijelu kreiranja turističke ponude koja je u direktnoj vezi sa onim što Crna Gora jeste, a to je istorijska vrijednost jedne male zemlje izuzetnih prirodnih ljepota i priča u vezi sa njima, koje oduzimaju dah - ističe Jovetić.
Smatra da treba povezati razvoj turizma sa očuvanjem tradicije i identiteta Crne Gore i da su za dalji ekonomski napredak, rastuću turističku privredu kao ključnu granu naše ekonomije, preduslov ljudi i infrastruktura.
- Ljudi kao potencijal i osnova, ljudi koji mogu puno, ljudi koji pokreću i stvaraju. Infrastruktura kao alat. Nama trebaju putevi do nas. Putevi su mostovi i zemljom i nebom i morem, uvezivanje koje su između zajednica činile i prve civilizacije svijeta, stari Rimljani su svoje zemlje povezivali putevima. U tom smislu Crna Gora ulaže puno, pa od nove mreže putne infrastrukture, preko novih investicija i koncesionog modela upravljanja aerodromima Crne Gore, možemo očekivati i nove benefite u dijelu turizma. U tom smislu jačanje turističke privrede snaži ekonomiju Crne Gore, a ekonomski snažna zemlja je zemlja koja ima budućnost - kaže Jovetić dodajući da je turizam jedinstvena prilika kada turisti koju posjećuju Crnu Goru, mogu iz Crne Gore ponijeti priču o ljepotama zemlje, postati naši ambasadori i širiti dalje u zemljama iz kojih dolaze niti jedne zemlje, njene tradicije, kulture i trajanja.
- Turisti su ti stranci koji dolaze i prolaze našim krajevima, a mogu istovremeno biti upravo i čuvari osobenosti jedne zemlje, zemlje koju ne krasi samo ljepota prirode već i ljepota ljudi satkanih od istorijskih vrijednosti i krša i pjesme i vječnosti - zaključuje Jovetić.
