Situacija sa crnogorskim avio saobraćajem alarmantna i pokazuje duboke probleme
Crna Gora mora hitno redefinisati svoje prioritete, investirati u avio povezanost i unaprijediti infrastrukturu kako bi iskoristila svoje potencijale i ostala konkurentna u regionu. Bez jasne strategije i odlučnih koraka, zemlja će nastaviti da zaostaje za susjedima, sa dugoročnim negativnim posljedicama po njen ekonomski razvoj
- Tivatski aerodrom
U prvom kvartalu ove godine, aerodrom u albanskoj prijestonici zabilježio je najbolje poslovanje u regionu, sa gotovo 1,6 miliona putnika do aprila, što predstavlja rekord u okruženju. Ovaj uspjeh pripisuje se kvalitetnoj aviopovezanosti Tirane, koja doprinosi konkurentskoj prednosti Albanije. Nasuprot tome, Crna Gora trpi zbog slabije avio dostupnosti, što ozbiljno utiče na njenu ekonomiju. Stručnjaci upozoravaju da je unapređenje turističke infrastrukture u Crnoj Gori ključno za budući ekonomski napredak zemlje, naglašavajući potrebu za značajnim ulaganjima u nacionalnu avio kompaniju i opštu infrastrukturu.
- Vasilije Kostić
Sve više crnogorskih građana koristi usluge albanskog aerodroma zbog njegove bolje povezanosti, čime direktno doprinosi ekonomskom jačanju Albanije na štetu Crne Gore. Prof. dr Vasilije Kostić, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, upozorava da nedovoljna avio dostupnost nanosi ozbiljnu štetu crnogorskoj ekonomiji, od turizma do stranih investicija.
SVI IDU PREKO TIRANE
Dok Tirana bilježi impresivne rezultate zahvaljujući promišljenim investicijama i podršci vlade, Crna Gora stagnira zbog lošeg upravljanja i nedostatka strateškog planiranja. Povećanje taksi na podgoričkom aerodromu, koje je dovelo do povlačenja niskobudžetnih aviokompanija, samo je jedan od primjera nepromišljenih poteza koji su ugrozili avio dostupnost naše zemlje.
- Aerodrom u Tirani
Stručnjaci poput ekonomiste Mirze Krnića i avio analitičara Alena Šćurica ističu da je slaba avio povezanost direktan udarac na turistički sektor i strane investicije, dodatno pogoršavajući ekonomske prilike u zemlji. Politizacija menadžerskih pozicija, brzopleta kadrovska rješenja i nedostatak kontinuiteta u vođenju aerodroma rezultirali su neefikasnim upravljanjem i propustima u dugoročnom planiranju. Nasuprot tome, uspjeh Tirane jasno pokazuje kako strateška vizija i ulaganje u infrastrukturu mogu značajno unaprijediti ekonomsku situaciju.
Sagovornici poručuju da Crna Gora mora hitno redefinisati svoje prioritete, investirati u avio povezanost i unaprijediti infrastrukturu kako bi iskoristila svoje potencijale i ostala konkurentna u regionu. Bez jasne strategije i odlučnih koraka, zemlja će nastaviti da zaostaje za susjedima, sa dugoročnim negativnim posljedicama po njen ekonomski razvoj.
- Mirza Krnić
- Putovanjem iz Tirane – zbog neuporedivo bolje aviopovezanosti Albanije sa drugim zemljama i sve većim korišćenjem usluga aerodroma u Tirani i naši građani daju doprinos konkurentskom jačanju te zemlje u turističkom i drugom smislu. Nedovoljna ili slaba avio dostupnost Crne Gore nanosi ozbiljnu štetu: domaćim turističkim preduzećima, domaćim hotelijerima, domaćim ugostiteljima, domaćoj trgovini, domaćoj poljoprivredi, domaćim investicijama, stranim investicijama, razvoju – svemu. Uz to, povećavamo platno bilansni deficit putujući preko Albanije i Tirane - kazao je Kostić.
- Alen Šćuric
On objašnjava da avio dostupnost destinacije utiče na sve aspekte ekonomije, ne samo na turizam i ne treba posebna pamet da se to zaključi.
- Ako je već tako, a jeste, postavlja se pitanje zašto se stvari u tom smislu sporo mijenjaju? Ima tome mnogo razloga, malo je prostora da se oni navedu, ali ključni je taj što nemamo jasno naznačene prioritete razvoja – ne znamo gdje želimo da idemo i kako, a to su fundamentalna pitanja strategije razvoja koja traže jasan odgovor. A mislim da kod nas nije teško odgovoriti na takva pitanja imajući u vidu cjelokupnu sliku Crne Gore. Nedvosmisleno je jasno da je jedno od ključnih pitanja strateškog razvoja Crne Gore razvoj i unapređenje turizma i turističke privrede. Kad je već to tako onda je jasno da moramo napraviti značajna ulaganja u putnu, avio i opštu infrastrukturu kao i u nacionalnu avio kompaniju bez koje nema dobre avio povezanosti, a koja je uslov razvoja turizma - poručuje Kostić.
On ističe da tržište daje krunski dokaz opravdanosti svake poslovne odluke.
Ako nemate dobru putnu infrastrukturu, po njegovom mišljenju, avio dostupnost je od ključne važnosti. I ako i imate dobru putnu infrastrukturu, opet je avio dostupnost ključna, jer u eri lowkostera – niskobudžetskih avio prevoznika i kupovanja vremena od strane savremenog kupca- turiste – ušteda u vremenu je faktor koji odlučujuće utiče na izbor „kupovine“ odredišta.- Kod nas se iznova predstavlja kao glavna korist ono što se mjeri, a mjeri se profit domaće avio kompanije kao glavna korist koja to u stvari nije. Razumljivo je da to ističe i potencira menadžment avio kompanije (to je njegov zadatak) ali to nikako ne može biti svrha nacionalne aviokompanije. Nije ona formirana da bi stvarala profit koji je, usput, uslov poslovanja i što je cilj privatnih avio kompanija već je formirana zarad šire opšte društvene koristi, zarad nacionalne ekonomije - smatra Kostić.
U protivnom, on se pita, zašto se zove nacionalna avio kompanija.
- Naime, nije glavna korist profit nacionalne aviokompanije, daleko od toga, već je glavna korist posredni efekat na nacionalnu ekonomiju uz profit preduzeća. O tome se ne govori. O tome što nema velikih posrednih efekata o oportunitetnom trošku – trošku izgubljene prilike ni riječi, a upravo je to ono što najbolje odslikava trenutno stanje. Da se razumijemo, greške se prave i praviće se, kao sa Montenegro airlinesom. Bilo ih je i biće ih ali istrajavanje na greškama i opradavanje grešaka pa stoga i njihovo nastavljanje je ono što nanosi višestruku štetu ukupnom društveno-ekonomskom razvoju - poručio je Kostić.
Vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric istakao je da se Crna Gora u odnosu na susjedne zemlje koje imaju bolje avio povezivanje kotira jako loše.
- Tirana je prije Covida-19 bila manji aeorodrom od Zagreba, a danas sustiže Beograd. Ona ima nekih pet puta više putnika nego Podgorica. Razlika je u nekih šest miliona putnika. Dubrovnik je takođe bitno veći od Podgorice i Tivta. Ove dvije zračne luke oduzimaju jako puno putnika crnogorskih aerodroma. Nešto putnika istočne Crna Gore oduzima Priština i Skoplje, a nešto putnika sjeverne Crne Gore oduzima Sarajevo - poručio je Alen Šćuric.
Crna Gora sada plaća Ryanair, Wizz Air i EasyJet da lete, a Šćuric postavlja pitanje zašto onda ne bi plaćala i svog nacionalnog prijevoznika.
- Nije li to logičnije? Ako Crna Gora ne uvede ovaj PSO, Air Montenegro će i dalje morati rezati letove zimi, a Crna Gora će i dalje imati tragično lošu konektiranost - poručuje Šćuric.
Navodi da konkurencija iz drugih zemalja sa boljom avio povezanošću utiče na smanjenje turističkog prometa u Crnoj Gori.
- U prvom redu oduzimanjem turista. I tu glavnu ulogu igraju daleko jači Tirana i Dubrovnik, koji su jaki aerodromi i ekstremno jaka turistička središta, daleko jača od Crne Gore. No, ovi aerodromi oduzimaju i druge putnike koji koriste njih, a ne Aerodrome Crne Gore - objasnio je Šćuric. Osim toga ograničena avio dostupnost utiče i na strane investicije u turistički sektor Crne Gore.
Njegove preporuke su da U Crnoj Gori u prvom redu država mora korijenito promijeniti odnos prema vazdušnom saobraćaju, posebno zimi.
U svakom slučaju, po njegovim riječima, ovakvo stanje nikako ne može biti interes Crne Gore koja mora imati minimalnu povezanost zimi.
Smatra da Podgorica mora imati najmanje četiri leta za Frankfurt nedjeljno (prošle zime ni jedan), te po tri nedjeljna leta za Pariz (prošle zime nula). Cirih i Rim takođe kao i prošle zime po dva leta sedmično.
- To znači bar devet dodatnih zimskih letova. Uz intenciju svakodnevnih letova za Frankfurt u doglednoj budućnosti i bar četiri sedmična leta za Pariz, te tri leta za Amsterdam. Ovo mora finansirati Crna Gora. Pritom Air Montenegro mora hitno napraviti code-share sa Austrianom i Lufthansom kako bi imala svakodnevnu povezanost preko Beča i Frankfurta za cijeli svijet, te sa Air France-KLM-om i povezanosti preko Pariza i Amsterdama - kazao je Šćuric smatrajući da bi onda i svakodnevni letovi za Frankfurt imali smisla.
Sa Aerodroma "Majka Tereza" u Tirani prošle godine poletjelo je oko 53.000 putnika iz Crne Gore a do aprila ove godine 20.000 potvrdio je medijima operativni direktor aerodroma u Tirani Pjervitorio Farabi. Vazdušna luka u albanskoj prijestonici u prvom kvartalu ove godine najbolje je poslovala u regionu. Sa njega je, samo do aprila ove godine, poletjelo gotovo 1,6 miliona putnika, što je rekord među državama u okruženju.
KO IMA DOBRU POVEZANOST IMA I BIZNIS
- Vrlo jednostavno, ko ima vazdušnu poveznost ima i biznis. U tim gradovima otvaraju se predstavništva, ispostave, pogoni, uslužne djelatnosti. Ako turisti odlaze drugdje onda neće biti ni investicija u turistički sektor - istakao je Šćuric koji dodaje da vazdušna povezanost stimuliše investicije i ekonomski razvoj.
- To je uslov bez kojeg se ne može - kaže na kraju Šćuric.
Mirza Krnić, ekonomista iz Preokreta kaže da je razvijenost aerodroma u Tirani prilika za turističku privredu Albanije koja je u razvoju posljednjih godina.
- Da se razumijemo, želim našim komšijama sve najbolje. Oni su pokazali da promišljenim i istrajnim radom možete mnogo toga mijenjati. U tom smislu možemo učiti od njih. Uz to, moram reći i da je njihova država pokazala mnogo više senzibiliteta za njihov razvoj, od naše prema našim vazdušnim lukama. Naš problem smo sami napravili. Dakle, godinama je jasno da menadžmenti aerodroma Crne Gore ne uspijevaju da razviju potencijale, a da su partije u kadriranju i u ubrzanim rotacijama, te brzopletim odlukama učinili sistem takvim da ljudi i kompanije biraju alternativne vazdušne luke. Naravno, tu je i momenat prenatrpanosti administracije, a malo ulaganja u neposredni izvršni kadar - smatra Krnić.Razultat toga je, po njegovom mišljenju, mnogo slabija povezanost nego što je mogla biti, a to automatski znači i nepovoljan input posebno za višeplatežnu turističku klijentelu.
- Izgubili smo jednu od prednosti koje smo mogli imati u odnosu na druge, jer su dva aerodroma koja su blizu obale, od kojih je jedan doslovno uz samu obalu mogli biti adut za našu turističku privredu. Ovako je loše upravljanje aerodroma napravilo problem širem ekonomskom ambijentu. U dvadeset prvom vijeku, svaki segment transporta kada uspori ili zakaže predstavlja ozbiljan izazov ne samo za avio već i sve druge vidove privrede koji su povezani sa njom – a sve ih je manje koji ne samo indirektno, već i direktno nisu na neki način povezani sa avio saobraćajem. Od turizma, preko poštanskih djelatnosti, pa sve do polja sporta i obrazovanja - naglašava Krnić dodajući da bi Aerodromi Crne Gore mogli biti stimulans za privredu i po modelu kojima bi se njima rukovodilo.
- Tako da recimo imamo outsorce management kao opciju. Dakle, da se menadžmentu zadaju parametri uspješnosti i da oni imaju honorare u skladu sa profitom koji ostvaruje firma dok ga vode. Ovako se samo nastavilo sa kadriranjem koje je nekada produkt želje da se pokažete inovativni, a bez jasne ideje šta radite, pa do partijskih namještanja. Rezultat vidimo svi - poručuje Krnić.
Crna Gora se nalazi pred ključnim izazovom: hitno mora redefinisati svoje prioritete i investirati u aviopovezanost te unaprijediti infrastrukturu kako bi iskoristila svoje potencijale i ostala konkurentna u regionu. Bez jasne strategije i odlučnih koraka, zemlja rizikuje da nastavi zaostajati za susjedima, što će imati dugoročne negativne posljedice po njen ekonomski razvoj.
Alen Šćuric: postavlja pitanje šta čeka Crna Gora?
- Država mora subvencionirati Air Montenegro zimi. Ljeti Air Montenegro dobro funkcioniše i stvara novac. Broj letova će ove godine biti vrlo blizu broja letova Montenegro Airlinesa iz 2019. Kompanija leti 13 redovnih linija iz Podgorice i sedam redovnih linija iz Tivta, dakle 20 redovnih linija ljeti, te još niz čartera. No, kompanija zimi ima izuzetno skroman broj letova. Tek sedam letova nedjeljno za Beograd i pet za Istanbul iz Tivta, te iz Podgorice 14 nedjeljnih letova za Beograd, tri za Istanbul, dva za Rim i dva za Cirih. Ukupno 36 letova nedjeljno. Premalo. I sad se postavlja pitanje šta čeka Crna Gora? Budimo realni, Air Montenegro mora poslovati finansijski pozitivno. Jer ne može očekivati pomoć Crne Gore. I zato zimi opako reže svoje letove - naglašava Šćuric.
Šćuric: Manje letova = manje turista
Avioanalitičar Šćuric smatra da nedostatak letova i destinacija odvraća potencijalne turiste od posjete Crnoj Gori.
- Putnik danas želi putovati brzo i jeftino. Ako nema letova on se neće odlučiti za destinaciju, nego će se odlučiti za neku drugu destinaciju. Ovo je posebno izraženo kod leisure putnika. I dok poslovni putnici, političari i birokacija, te putnici za posjetu porodici i prijateljima moraju koristiti konekcije za povezivanje početne i krajnje destinacije, turisti to ne moraju činiti, niti to čine. Oni jednostavno odaberu destinaciju gdje imaju nonstop letove - objašnjava Šćuric dodajući da su direktne ekonomske posljedice smanjenog broja letova na crnogorsku privredu - manje letova = manje turista.