Caffe slicica naslovne pored logoa 217

2024 MNE Media Digital Banner Caffe Montenegro 712x95

Kapija Sahare

Putopis: Ait Ben Haddou - grad izgrađen od blata i slame

Ait Ben Haddou je upisan na UNESCO-vu listu svjetske baštine 1987. godine zbog svoje izuzetne arhitektonske i kulturne vrijednosti. Grad se nalazi na putu od Marakeša ka Uarzazatu (Ouarzazate). Iz Marakeša svakog dana desetine kombija sa turistima iz cijelog svijeta kreće ka jugoistoku države vijugavim putevima preko planine Atlas. Nekada su tuda prolazili karavani, a sada njihovim rutama prolaze turisti i avanturisti.  

Ait Ben Haddou je pravo blago za svakog putnika. Kombinacija istorije, kulture i prirodne ljepote čini ovo mjesto jedinstvenim iskustvom. Bez obzira da li ste ljubitelj istorije, kulture, ili samo tražite mirno utočište pod zvijezdama, Ait Ben Haddou nudi sve to i još mnogo više.

Tokom dvonedjeljnog boravka u Maroku mnogo stvari me oduševilo. Iako sam na ovom putu tek „načeo“ gradove, sela i puste predjele Maroka imam neutaživu želju da se vratim i još podrobnije ih upoznam. 

20190919 132936

Mjesto koje je na mene ostavilo poseban dojam je drevno naselje Ait Ben Hadu ili „kapija Sahare“ kako ga popularno nazivaju. Grad se nalazi na putu od Marakeša ka Uarzazatu (Ouarzazate). Iz Marakeša svakog dana desetine kombija sa turistima iz cijelog svijeta kreće ka jugoistoku države vijugavim putevima preko planine Atlas. Nekada su tuda prolazili karavani, a sada njihovim rutama prolaze turisti i avanturisti.

Ait Ben Haddou je tradicionalni ksar (utvrđeno selo) smješten u jugoistočnom Maroku, na rubu planinskog lanca Atlas. Osnovan je u osmom vijeku i bio je važna stanica na trgovačkom putu između pustinje Sahare i Marakeša. Ait Ben Haddou je sjajan primjer “kazbe” – starog berberskog naselja sa tvrđavom, a sam termin za tvrđavu na sjeverno-afričkom meghrebi-arapskom narječju je ksar. Ovaj ksar je najbolji i najočuvaniji primjer arhitekture južnog Maroka.

20190918 192517

20190919 130431


HOLLYWOOD NA MAROKANSKI NAČIN 

Uarzazat je centar regije i mjesto odakle kreću ture u pustinju. Udaljen je 32 km od Ait Ben Haddou-a. To je prilično tih i miran grad, čije ime na berberskom znači – “bešumni grad”. Grad ima svoju tržnicu, souk, na kojoj se oko svih proizvoda cjenka. Oko glavne ulice koja prolazi kroz cijeli grad nalaze se hoteli i restorani. Grad je, uglavnom, naseljen Berberima, koji su izgradili neke od lijepih kazbi i zgrada po kojima je područje poznato. 

Uarzazat je marokanski Los Anđeles, grad koji živi zahvaljujući filmskoj industriji. U blizini se nalazi filmski grad, sa studijima koji obilaze filmofili iz cijelog svijeta. Tu se nalaze i filmska studija Atlas i CLA.  

Ljepote ovog kraja bile su inspiracija brojnim filmskim umjetnicima, pa su ovdje, između ostalih, snimani i “Lorens od Arabije”, “Gladijator”, “Princ Persije”, “Ali baba i 40 hajduka”, “Ben Hur”, “Zatočenici sunca”, „Mumija“, “Babel”, “Planine imaju oči”, “Aleksandar”, “Posljednje Hristovo iskušenje”, “Igre prijestola” i mnogi drugi filmovi i serije.

Ovaj filmski momenat daje posebnu draž mjestu i privlači brojne turiste i filmske entuzijaste iz cijelog svijeta.


Ait Ben Haddou je nastao oko tvrđave koja je služila za odbranu karavanskog puta koji je iz Sahare vodio ka Marakešu. Vremenom je oko utvrđenja niklo naselje koje se vjekovima širilo. Ime ovog naselja potiče od imena plemenske grupe stanovnika (Ait) i njihovog porodičnog imena (Ben Haddou) – na arapskom ‘ben’ znači sin ili sinovi, što znači da su ovaj Ksar podigli sinovi Haddou-ovi.

Ksar je građen od adobe cigli (mješavina gline i slame) i karakterišu ga visoke zidine i kule.

20190919 133752

20190919 154606

GRAD NA LISTI UNESCO-a

Ait Ben Haddou je upisan na UNESCO-vu listu svjetske baštine 1987. godine zbog svoje izuzetne arhitektonske i kulturne vrijednosti. Očuvanje ove lokacije je važno za razumijevanje tradicionalnog načina života i graditeljstva u ovom dijelu Maroka. Ait Ben Haddou nije samo turistička atrakcija već i mjesto koje i dalje zadržava svoj kulturni značaj. Iako lokalno stanovništvo uglavnom živi u novom naselju u blizini starog grada, još uvijek koristi ksar za smještaj i poslovanje, čuvajući tradiciju i običaje ovog područja. Takođe, tokom godine se ovdje održavaju razne kulturne manifestacije i festivali.

Jedna od najistaknutijih karakteristika Ait Ben Haddou-a je njegova arhitektura. Zidine, kule i zgrade su izgrađene od adobe materijala koji daje mjestu prepoznatljiv crvenkast izgled. Unutar ksara nalazi se lavirint uskih ulica, malih dvorišta i zajedničkih prostora koji svjedoče o kolektivnom načinu života.

20190919 163056

Budući da je tvrđava napravljena od blata, svaka kišna oluja odnosi neki njen dio. Ksar je od 1987. godine pod zaštitom UNESCO-a kao dio svjetske kulturne baštine, jer predstavlja tradicionalno pred-saharsko naselje i izvanredan primjer arhitekture južnog Maroka. Iako je prvo naselje ovdje niklo u osmom vijeku, danas najstarije građevine u Ait Ben Haddou potiču iz 17. vijeka.

Danas u naselju živi tek nekoliko porodica čiji je jedini izvor prihoda prodaja suvenira i naplata usluga turistima. Domišljati mještani su počeli naplaćivati ulazak u kuće i dvorišta znatiželjnim turistima koji žele da se upoznaju sa načinom života lokalaca. Svaki dirham, dolar ili euro koji date mještanima se isplati jer ono što vidite ovdje zasigurno nije nešto što je svakodnevica.

Ait Ben Haddou je primjer arhitekture od naboja i ćerpiča. Ovaj tip gradnje široko je rasprostranjen širom Južnog Maroka, posebno u dolinama Dra, Todgha, Dades i Sous. Nekad se ovaj tip naselja rasprostirao širom Magreba, Mauritanije i Libije.

Ait Ben Haddou ima zbijene kuće, odbrambene zidine s ukrašenim tornjevima na uglovima i cik-cak postavljena gradska vrata za sigurniju odbranu od svih koji su bez dozvole žitelja htjeli da uđu u ksar.

Građevine su raznolike. Većinom su to velike kuće. Berberi ih nazivaju tighremt, a Arapi dar. Kuće su okupljene oko kvadratnog dvorišta, dok četiri visoka krila s tornjevima na ćoškovima čine citadelu (kazba). Kasabe su pravi dvorci ukrašeni uvijek tradicionalnim marokanskim ornamentima. Radi se o građevinama visokih zidova koje ili nemaju prozore ili ih imaju smještene bliže vrhu. Ovakve su građevine u prošlosti bile ključne za odbranu grada.

Sa vrha tvrđave puca pogled na okolinu i doseže do vrhova Atlasa na jednoj i pustinjskih dina na drugoj strani. 

20190919 170534

20190919 170957


NAJSTARIJI GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Nepečena cigla je najstariji građevinski materijal, raširen duž cijele planete. Objekti sagrađeni od ovog materijala mogu se naći od Azije, Afrike, Evrope do Amerike. Kod nas je naziv za nepečenu opeku ćerpič.

Berberi su pravili opeke od blata i sušili ih na suncu. Blato se obično miješalo sa pijeskom i slamom da bi se dobila bolja konstruktivna svojstva i da bi se lakše povezivalo. Vodič nam je rekao da se u ovu specifičnu mješavinu dodavao i životinjski izmet kako bi se poboljšala njena vezivna svojstva. Ova smješa bi se izlivala na većoj ravnoj površini i od nje su pravljene pravougaone cjeline nalik na cigle. One bi bile ostavljane na suncu dok se ne bi dobro stvrdnule kada bi ih majstori odnosili na gradilište. Na licu mjesta ćerpič je bio slagan i uvezivan istom blatnjavom smjesom koja je služila umjesto maltera.

Građevine od ćerpiča su vrlo izdržljive, i neki od drevnih objekata zidanih njime i danas traju. Zgrade od nepečene opeke akumuliraju energiju pa su preko zime tople, a ljeti hladne. Elastičnost ćerpiča čini objekte otpornim na potrese, i one se ne ruše lako, kao građevine od čvrstih materijala. To objašnjava postojanost ovih objekata koji vjekovima odolijevaju suncu, vjetrovima i kišama.


SPECIFIČAN STIL GRADNJE

Kuće su najčešće na dva ili tri nivoa. Donji je uvijek služio kao prostor za odlaganje alata i poljoprivrednih proizvoda. Gornji su, u zavisnosti koliko ih ima, služili za život ljudi. Ako je bilo dva sprata, zbog klimatskih uslova, donji se koristio za boravak ljeti, a gornji zimi. Krovovi kuća su bili ravni, pokriveni šljunkom koji je služio kao izolacija od sunca i jesenjih kiša. Posebna pažnja bila je posvećena odvodima za vodu jer je svaka kiša i bujica bila velika opasnost za građevine od blata.

Ono što je još jedna od jedinstvenosti ovog naselja je povezanost potkrovlja kuća duž cijele kazbe koja su služila kao posljednja linija odbrane u slučaju napada spolja.

20190919 171006

20190919 172722

Zajedničke građevine bile su velike štale za ovce i goveda, silosi za žito, tržnica, džamija, medresa i skupština plemenskih starješina. Na vrhu se nalazi velika kvadratna građevina za koju nam je vodič rekao da je nekad bila skladište žita, u kojem se zlata vrijedna namirnica čuvala za slučaj napada i opsade kazbe.


SAVJETI PUTNICIMA

  • Najbliži veći grad je Ouarzazate, odakle je moguće organizovati izlete do Ait Ben Haddou-a. Mnoge turističke agencije nude jednodnevne izlete ili vođene ture.
  • Obavezno treba posjetitilokalne zanatske radionice i tržnice jer se na njima mogu naći autentični marokanski suveniri, rukotvorine, tepisi i keramika.
  • Uživajte u marokanskoj kuhinji u lokalnim restoranima i probajte jela kao što su tažin i kus kus.
  • Najbolje vrijeme za posjetu: proljeće (mart-maj) i jesen (septembar-novembar) su idealni za posjetu zbog prijatnijih temperatura. Izbjegavajte ljeto zbog paklenih vrućina.
  • Budući da je saobraćaj neredovan, predlažemo da se držite vodiča i sigurnog kombi prevoza iz Marakeša ili Uzarzadea.

NOĆ U PUSTINJI

Noć pada nad Ait Ben Haddou-om, i u tom trenutku mjesto dobija potpuno novu dimenziju magije i mistike. Dok sunce zalazi iza planina Atlas, crvenkaste zidine ksara obasjavaju posljednji zraci svjetlosti, stvarajući igru sjenki i svjetla koja dodaje čaroliju ovom drevnom selu. Kako noć pada, selo postaje mirno i tiho, čuje se samo povremeni šum vjetra i zov noćnih ptica. Ovaj spokoj pruža posjetiocima priliku da iskuse autentičan ambijent starog Maroka, bez gužve i buke koja je prisutna u velikim gradovima.

20190919 1629180

20190919 173104

Nebo nad pustinjom je slika koju ćete pamtiti cijelog života. Kristalno jasno nebo sa milion zvijezda prizor je koji nikog ne ostavlja ravnodušnim. Noć u Ait Ben Haddou-u budi maštu i inspiriše. Mnoge legende i priče vezane su za ovo mjesto, a noćno okruženje samo pojačava njihovu mističnost. Nije teško zamisliti trgovačke karavane koji su nekad prolazili ovim putem, noseći egzotičnu robu iz dalekih zemalja s one strane Sahare ka obalama Afrike odakle su ih moreplovci prevozili širom svijeta.

Ukoliko želite da doživite nevjerovatan zalazak sunca nad pustinjom i zvjezdano nebo obavezno ostanite da prenoćite u ovom naselju. Smještaj je jeftin, a noć u gradu koji je pod zaštitom UNESCO-a svakako je nešto što ćete pamtiti cijelog života.

 Caffe Montenegro logo bijeli

Jedini specijalizovani časopis o ugostiteljstvu i turizmu u Crnoj Gori

Kontakt


Tel: +382 (0) 20 653 271

Tel: +382 (0) 69 429 375

E-mail: redakcija.caffemontenegro@gmail.com

Podgorica

 

CAFFE MONTENEGRO u inboxu

PRIJAVA ZA NEWSLETTER:

We do not spam!