182CM Slicica naslovne pored logoa

NP 1903 03 Niksicko generic baner za sajt Caffe MNG 470x90 8

I uzgajanje biljaka je umjetnost

Sa Igorem Šuntićem o njegovoj organskoj bašti /

Igora Šuntića poznajem dugi niz godina kao fotografa sa kojim sam sarađivala, a onda se pročula priča da on sa suprugom Sarom uzgaja u Rastovcu, u Nikšiću, u svojoj organskoj bašti neke za nas čudne, prije svega egzotične biljne kulture kao što je na primjer kiwano. Ipak, čili papričice su postale najpoznatiji proizvod njihove organske bašte. Nedavno su osnovali Chili Montenegro, pokrenuli preradu, to jest proizvodnju začina, soseva, bombona, Jalapeno Acid slicer i slično… Pričala sam sa Igorem šta ga je podstaklo da se bavi organskim uzgojem i proizvodnjom i o tome kako ga biljke i njihova transformacija inspirišu kao umjetnika...

C.M: Kako se i zašto umjetnik odlučio i za bavljenje organskim uzgojem - proizvodnjom zdrave hrane, ljekovitog i aromatičnog bilja?

- Na studijskim boravcima, koje sam imao nakon završetka Likovne akademije, u Parizu i raznim evropskim metropolama primijetio sam kolika je vrijednost zdrave organske hrane i došao do nevjerovatnog podatka da je manje od 1% ukupne svjetske proizvodnje hrane organska, a ostalo je sve konvencionalna i GMO proizvodnja, jeftina za široku potrošnju. Posljednjih godina taj trend se mijenja i ljudi sve više imaju svijest o zdravoj hrani i zdravim stilovima života. Moja supruga Sara je farmaceut, a studirala je biljnu proizvodnju tako da zajedno radimo na tome, a želja nam je da stvorimo veliku firmu koja će se isklučivo baviti organskom prizvodnjom zdrave hrane, prije svega čilija, ljekovitog i aromatičnog bilja, tako da sam ja u ovom poslu partner koji želi doprinijeti zdravlju i kvalitetnijem životu ljudi, a umjetnost je i dalje moje primarno zanimanje. Prvi korak za bavljenje ovim poslom je bio registrovanje porodičnog gazdinstva za biljnu proizvodnju. Naravno, raspodjela poslova je i u bašti i u preradi. Sara je stručno lice i vodi proizvodnju svih naših proizvoda.

 MG 4118 copy copy

C.M: Koliko je bilo potrebno pripreme i učenja da bi krenuli u proizvodnju nesvakidašnjih biljnih kultura za naše podneblje?

- Prije svega treba da postoji ljubav prema odabranim vrstama biljaka. Naravno da je potrebno proučiti sve što je dostupno o vrstama koje želimo uzgajati i stvoriti im određene uslove. Većinu izrazito toploljubivih biljaka gajimo u plasteniku a nekima odgovara naša klima. Ove godine smo eksperimentisali sa stotinama vrsta i oko 10.000 biljaka ukupno.

Kriterijumi za izbor biljaka su bili autentičnost i čistoća sorti jer nas prije svega zanima kvalitet, ljekovita svojstva i benefiti za zdravlje a ne samo količina koju daju hibridi.

Sosevi poster copy

C.M: Odakle ste nabavili sjemena za naše podneblje egzotičnih vrsta koje uzgajate?

- Dominantan broj sorti je iz Južne Amerike, a imamo ih iz Azije, Afrike, Australije i Evrope. Sjeme je takođe stizalo sa raznih kontinenata. Kupovali smo na raznim putovanjima, zatim putem interneta ili su donosili naši prijatelji koji žive tamo, a tokođe smo nabavljali od poznatih uzgajivača iz Ex-YU zemalja.

U svojoj ponudi imamo i sjemenski materijal i sadnice. Dosta ljudi nam se javilo za sadnice kiwana i raznih vrsta čilija, kao i za tomatillo (meksički sitni ljubičasti paradajz) i dosta vrsta organskog paradajza.

C.M: Koliko vremena i posvećenosti iziskuje Vaša organska bašta?

- Biljke traže izuzetnu pažnju i posvećenost baš kao i umjetnost. Zauzvrat daju mnogo pozitivne energije koju ulažem u razičite forme vizuelnog stvaralaštva. Mogu reći da dobijam inspiraciju posmatrajući svakodnevne promjene boja, oblika i formi raznovrsnih biljaka u bašti.

Malinero poster F copy


 

Zvijezda proizvodnje: Malinero – slatko ljuti sos potpuno autentičan
“Ovo je naš najautentičniji proizvod. Trudili smo se da u njegov sastav ukomponujemo 100% organske komponente crnogorskog podneblja: čili, korzikanski bosiljak, ruzmarin i mirođija iz organske bašte, šumske maline sa sjevera kao i jabukovo sirće, lovor i so iz primorja, divlji origano i med sa Durmitora…“


C.M: Kada ste se Vi prvi put susreli sa recimo, kivanom? Mi ođe znamo samo za kivi. Da li ste i ranije znali za kivano i kada ste prvi put čuli za njega?

- Kiwano sam otkrio 2015-16 godine dok sam živio na ostrvu Tenerife, jednom od Kanarskih ostrva koja teritorijalno pripadaju Španiji, a ustvari se nalaze blizu Afričke obale. Kiwano je divlja Afrička biljka vjekovima poznata u njihovoj tradicionalnoj medicini. Kiwano ili afrička bodljikava dinja, kako ga tamo nazivaju, je tek 1930. godine napustila Afriku i rodni Zimbabve, "preselila" se prvo na Novi Zeland, pa u Australiju. Danas se najviše uzgaja u Čileu i Kaliforniji, a u manjim količinama u Evropi. Kiwano prirodno raste u Afričkim džunglama i penje se uz visoko drveće a mi smo gajili ove godine u plasteniku stotinak biljaka koje su se potpuno raširile na 50 metara mreže i porasle u vrh konstrukcije plastenika preko 4 metra.

 MG 4030 copy

C.M: Koliko vrsta ste čili papričica zasadili u bašti?

- Mi smo pasionirani ljubitelji čili papričica. Ove godine smo gajili oko sto vrsta. To su fantastične biljke, predivnih cvjetova i plodova čija ljekovitost je poznata još od Inka, Maja i Asteka koji su živjeli na Andima i Južnoj Americi, a po današnjem Čileu su dobile naziv chili. Suve čili papričice i sjemenke su pronađene u grobnicama vladara na prostoru Južne Amerike tako da se početak kultivisanog uzgoja smatra prije 8000 godina. Razne vrste čilija su neizostavan, vrlo cijenjen, sastojak mnogih svjetkih kuhinja. Najvažniji ljekoviti sastojak koji sadrže je kapsaicin koji papričicama daje ne samo ljutinu, nego i posebna ljekovita svojstva zbog kojih ih možemo svrstati među najzdravije namirnice svijeta. Jedan od najpoznatijih svjetskih ljekara današnjice Dr. Šulc je rekao kada bi morao od svih ljekovitih biljaka da odabere samo jednu kao najbolju, da bi to bila sigurno čili papričica.

 MG 4049 copy

 

C.M: Naše poimanje ljutog se razlikuje od naroda koji više koriste chili u ishrani. Kako je definisna, to jest određena gradacija – mjera te ljutine u svijetu?

- Narodi koji najviše koriste čili u gastronomiji su Meksikanci, Južno Amerikanci, Indijci i Mađari. Kod primjene u gastronomiji postoji osnovna podjela na blago ljuto, umjereno ljuto, jako ljuto i ekstremno ljuto a precizna jedinica mjere ljutine se naziva Scovil (SHU). Tako recimo svaka vrsta čilija koji uzgajamo ima tačno određenu količinu ljutine koja opet može malo varirati u zavisnosti od uslova gajenja. Čili u Svjetskoj gastronomiji zauzima veoma važno mjesto i najrazličitiju primjenu od korištenja svježih plodova, sušenih i mljevenih u začin, do fermentisanih koji se najčešće koriste za pravljenje raznih soseva, umaka, salsi... U industriji slatkiša se koriste egzotične slatko-ljute kombinacije čilija sa čokoladom, bombonima, džemovima i raznim poslasticama.

C.M: Kako vidite primjenu, to jest prodaju – plasiranje na tržištu plodova iz Vaše bašte- proizvodnje, gdje, kome?

- Prije svega želimo da građani Crne Gore imaju mogućnost da kupe visokokvalitetne i ljekovite organske svježe plodove i proizvode kojih nema na našem tržištu, a zatim restorani i hoteli.

 MG 4079 copy

C.M: Šta sve to ljudi osim svježih čilija mogu poručiti kod Vas?

- Trenutno u ponudi nemamo organski proizvod Jalapeño acid slicer ili kisjeli hrskavi Halapenjo jer su sve količine koje smo proizveli rasprodate i obaveza nam je da dosta povećamo uzgoj halapenja naredne godine. Jalapeño acid slicer je inače jako popularna salata u Južnoj Americi, a naše tržište ga je sjajno prihvatilo. Imamo informaciju od kolega u Hrvatskoj da se baš ta salata nalazi u više od 200 restorana na Hrvatskoj obali. Radimo ga po našem originalnom receptu obogaćenom sa dodatkom aromatičnog bilja sa Crnogorskih planina i posebnim začinima. Halapenjo je sigurno najpopularniji čili na svijetu. Samo u Meksiku se godišnje proizvede više od 20 miliona tona.

U ponudi imamo i nekoliko vrsta začina od sušenog čilija, cijele sušene papričice ili njihove polovine, tucanog u krupnije komadiće ili mljevenog u prah. Takođe dajemo mogućnost kupcima da sami izaberu kombinaciju čilija za svoj začin koji ima posebnu boju, aromu i ukus. U ponudi su i sušene čili papričice u maslinovom ulju. Uskoro ćemo predstaviti dvije vrste čili bombona. Takođe imamo i nekoliko tinktura, macerata i melema.

kiwano presjekKiwano

Kiwano sam otkrio 2015-16 godine dok sam živio na ostrvu Tenerife, jednom od Kanarskih ostrva koja teritorijalno pripadaju Španiji, a ustvari se nalaze blizu Afričke obale. Kiwano je divlja Afrička biljka vjekovima poznata u njihovoj tradicionalnoj medicini.


Najaktuelniji i najtraženiji proizvodi kod nas trenutno su ljuti sosevi koje pripremamo od blago do ekstremno ljutih. Trenutno u ponudi imamo 6 vrsta, a nekoliko novih su u pripremi i biće uskoro u ponudi tako da ćemo tokom čitave godine imati desetak soseva u ponudi. Sastojci su pažljivo birani: naš ogranski uzgajan čili, sa dodatkom aromatičnog bilja i šumskih plodova sa crnogorskih planina, nerafinirane morske soli, domaćeg jabukovog i vinskog sirćeta, med sa područja nacionalnog parka Durmitor. U kategoriji blagih slatko ljutih soseva imamo Tabasco, Habanero i Malinero, u kategoriji umjereno ljutih je Stinger ili žuta osa i u kategoriji jako do extremno ljutih su Jolokia i Trinidad Moruga Scorpion.

Malinero – slatko ljuti sos bih izdvojio kao najautentičniji naš proizvod.

jalapeno acid slicer 370ml 2 copyHalapenjo

Trenutno u ponudi nemamo organski proizvod Jalapeño acid slicer ili kisjeli hrskavi Halapenjo jer su sve količine koje smo proizveli rasprodate i obaveza nam je da dosta povećamo uzgoj halapenja naredne godine. Jalapeño acid slicer je inače jako popularna salata u Južnoj Americi, a naše tržište ga je sjajno prihvatilo.


C.M: Kakvi su Vam dalji planovi razvoja proizvodnje, da li ćete još neke lokacije da zasijete inovativnim kulturama?

- Za sljedeću sezonu ćemo se fokusirati na ono što se najuspješnje pokazalo do sada, tako da ćemo tražiti pomoć za ozbiljniju - veću proizvodnju i preradu organskih proizvoda od Ministarstva poljoprivrede. Što se tiče novih lokacija, proširenja proizvodnje, to će svakako zavisti od razvoja događaja sa korona virusom i mogućnošću saradnje sa ugostiteljstvom i turističkom privredom.

Razgovarala: Sanja Golubović
Foto: Lična arhiva

 

 Caffe Montenegro logo bijeli

Jedini specijalizovani časopis o ugostiteljstvu i turizmu u Crnoj Gori

Kontakt


Tel: +382 (0) 20 653 271

Tel: +382 (0) 69 429 375

E-mail: redakcija.caffemontenegro@gmail.com

Podgorica

 

CAFFE MONTENEGRO u inboxu

PRIJAVA ZA NEWSLETTER:

We do not spam!