Caffe slicica naslovne pored logoa 199 copy

2024 MNE Media Digital Banner Caffe Montenegro 712x95

Briska gora - crnogorska Toskana

Petrol - energija za život /

Sjeli smo u debelu hladovinu ispred vinarije uživali u pogledu na vinograde i zasade maslina. Lagani vjetar je nosio mirise gorskog bilja, a cvrči su pjevali svoje pjesme. Sve je bilo kao u nekom od filmova u kojima glavni akteri uživaju u ljepotama središnje Italije, juga Francuske ili sjevera Španije. A mi smo u ulcinjskom zaleđu našli sve ono što smo tražili po svijetu!

Imanje vrijednih Djeljosevica 2

Imanje vrijednih Đeloševića

Ovo ljeto je odlučilo da nam se predstavi u punom svjetlu. Vrućine su ogromne, a ljudi smišljaju načine kako da pobjegnu od gradske vreve. Mi smo odlučili da posjetimo Ulcinj i uživamo u čarima najjužnijeg grada na Jadranu. Pošto smo mnogo puta obišli stari grad, Adu, Malu i Veliku plažu, odlučili smo da posjetimo mjesto za koje malo ko zna, a još rjeđe dolazi. Briska gora ili kako je često nazivaju crnogorska Toskana bajkoviti je predio u zaleđu Ulcinja, koji je s punim pravom zaslužio taj epitet.

QMax gorivo sipamo do vrha 2  QMAX gorivo sipamo do vrha

Krenuli smo iz usijane Podgorice. Svratili smo na Petrol pumpu da natočimo gorivo, uzmemo kafu za put i nekoliko boca hladne vode da gasimo žeđ. Platili smo račun Mastercard karticom i dobili gratis sladoled “Macho”. Poželjeli smo ugodan ostatak dana radnicima na pumpi i zaputili se ka jugu.

Placanje Mastercard karticama 2 Plaćanje Mastercard karticama

Laganom vožnjom u Ulcinju smo bili poslije nešto više od sat vremena. Na kružnom toku gdje obično svi idu ka Velikoj plaži i Adi mi smo skrenuli lijevo, putem koji vodi ka Vladimiru i graničnom prelazu Sukobin. Poslije par kilometara skrenuli smo desno ka Briskoj gori. Pratite oznake i ne možete omašiti. Vozite oprezno jer je put između kamenih ograda poprilično uzan. Do vinarije “Milović” trebalo nam je tačno 87 kilometara i 700 metara.

Tamo nas je s osmjehom čekao naš ljubazni domaćin Brano Milović, vrijedni domaćin i ugledni vinar. Sjeli smo u debelu hladovinu ispred vinarije uživali u pogledu na vinograde i zasade maslina. Lagani vjetar je nosio mirise gorskog bilja, a cvrči su pjevali svoje pjesme. U čas posla Brano otvori dobro ohlađenu bocu “Merita”, a miris rozea ispuni vazduh. Nazdravismo i započesmo priču.

Pogled na Vinariju Milovic i zasade na Briskoj gori 2

Pogled na vinariju Milović i zasade na Briskoj gori

- Briska gora je mjesto sa najviše sunčanih sati na Jadranu, okruženo morem, Bojanom i Šaskim jezerom. Ovaj kraj ima preko 2550 sunčanih sati godišnje. Vranac ovdje ima nešto drugačiji ukus jer je klima drugačija, a na njega utiču blizina mora, Bojane, Skadraskog i Šaskog jezera, Solane, ali i vjetrovi sa planina iz zaleđa. Ovdje je specifičnu mikroklima, tako da je vranac, koji je u kontinentalnom dijelu oporiji, jači i sa više tanina, ovdje ima voćnu notu i nešto je blaži.

Vinarija Milovic unutrasnjost 2

Vinarija Milovic unutrasnjost

Vinarija Milović

Ovo su uz dugu tradiciju, faktori su koji čine da su vina proizvedena u Ulcinju originalna i odličnog kvaliteta. Ovo mjesto je Bogom dano da u njemu bukvalno sve uspije. Briska gora je jedan od najboljih lokacija ulcinjskog subregiona za uzgoj sorte vranac. U doba velike Jugoslavije ovdje su bili ogromni zasadi „Agropogona“ u kojem je uzgajan vranac od kojeg se pravilo vino koje je slato Titu na Brione. Znamo svi da se za njega biralo samo najbolje, što samo potvrđuje kvalitet ovdašnjeg grožđa i vina, sa ponosom u glasu priča Milović.

VEX123

Milovići su u ovaj kraj došli 1924. kada se Branov prađed vratio sa pečalbe u Njemačkoj. Kupio je imanje i tu su se nastanili. Branov djed je bio poslovođa u „Agropogonu“ “, a od kraja šezdesetih godina prošlog vijeka počeo da uzgaja svoj vinograd. Brano je uz đeda zavolio vinogradarstvo i proizvodnju vina, kojom se profesionalno bavi od 2007. godine. Tada je napravio jedan podrum, poslije toga još jedan, sadio vinograd po vinograd sve vrijeme radeći profesionalno i po najvišim standardima. Do sad imaju blizu 20.000 stabla, uglavnom vranca i pomalo kratošije, kao i 2.000 mandarina i 250 stabala maslina. U drugoj fazi biće zasađeno preko 20.000 novih čokota i još oko 1500 maslina. Cilj je proširenje asortimana proizvoda sa visokokvalitetnim maslinovim uljem, koje će uz vino, kao autohtone crnogorske proizvode, ponuditi turistima koji u sve većem broju posjećuju ovaj kraj.

Solana

Time će, kako ističu Milovići, zaokružiti projekat i raditi na razvoju postojećih i novih vrsta vina. Milovići trenutno proizvode četiri vrste vranca: Status, Status barrique, Status reserva i Status barrique probirna berba, kao i bijelo vino Paradigmu i roze Merito.


Đe je sreće, komšija ka' brat

Briska gora je sredina sa mješovitim stanovništvom, koje godinama ovdje žive u miru i slozi. Harmoniju prirode prati harmonija međuljudskih odnosa. Upravo u tome je i jedna od čari (su)života na Briskoj gori. Većina stanovnika ovog kraja je porijeklom iz Kuča i naseljeni su ovdje u doba kralja Nikole da obrađuju zemlju, čuvaju stoku, a bogami i granicu. Tu su Spaići, Đeljoševići, Nuculovići, Milovići...  

za box Nekada su Briskom gorom pasle hiljade ovaca sada ih ima nekoliko desetina

Posjetili smo i porodicu Đeljošević čije kuće su na jednoj od glavica koje se uzdižu nad krajevima zasađenim lozom, maslinama, mandarinama. Familija Miraša Ucova doselila se iz krševitih Koća u ovu pitominu. Danas su tu neki od njegovih nasljednika, koji marljivo rade oko zemlje. Njihovi zasadi vinove loze, maslina, mandarina, ali i drugog voća i povrća primjer su domaćinskog rada i odnosa prema zemlji. Drže Đeljoševići pomalo stoke, ali ne kao nekad. Dok obilazimo krajeve sa Đerđom – Krcom Đeljoševićem priča nam kako su nekad Briskom gorom plandovala velika stada ovaca i krupne stoke. Danas je stoke malo, nema ko ni da je čuva niti da rabota oko nje. Mladi se okrnuli školama i lagodnijem životu, pa se sve manje bave zemljoradnjom i stočarstvom.

Đeljošević nam pokazuje okolne visove iza kojih se stazama dolazilo do Šaskog jezera, Bojane, Solane... Većina tih staza je zarasla u šiblje, ali bi mogle da se očiste i srede. Strani, ali i domaći gosti koji su zaljubljenici u šetnju i biciklizam zasigurno bi uživali u rekreaciji ovim prekrasnim predjelima. Otvorili bi to prostor za razvoj turizma i ugostiteljstva u ovim krajevima, a Briskoj gori udahnulo neki novi život.


- Ideja je da uskoro zasadim još 10 hektara i da ovdje zaživi vinski turizam, planiram mini naselje sa 15 kamenih kućica, sa bazenom. Za turiste i zaljubljenike u vina koji će dolaziti da uživaju u čarima Briske gore. Ovaj kraj ima ogromnu perspektivu za razvoj ne samo vinogradarstva, već i turizma i ugostiteljstva. Povezivanje sa okolnim cjelinama: Šaskim jezerom, starim gradom Svačom, starim gradom Ulcinjom, rijekom Bojanom i Adom stvorili bi jedinstveni region koji bi mogao da bude hit destinacija. Nekad je Bojana cijelim tokom bila plovna i to je ogromni potencijal za saobraćaj i turizam u ovom kraju. Na taj način moguće bi bilo ponovo povezati unutrašnjost Crne Gore sa morem vodenim putem. Za realizaciju ovakvih projekata postoje sredstva Evropske Unije za razvoj prekogranične saradnje i nadam se da će nekad i to doći na red,kaže Milović.

za box Na prostoru Briske gore planira se izgradnja jedne od najvecih solarnih elektrana 2


Najveća solarna elektrana u Evropi

Početak gradnje velike solarne elektrane „Briska gora“ kod Ulcinja, vrijedne oko 200 miliona eura, trebala bi da počne ove godine, jer se sa početkom kasnilo zbog kovid krize i nedostatka planske dokumentacije. Planirana godišnja proizvodnja solarne elektrane, nakon završetka obje faze projekta, iznosiće oko 450 GWh električne energije godišnje. Solarni paneli biće postavljeni na 467 hektara. Ukupna vrijednost projekta premašuje 200 miliona eura, a očekuje se da će zapošljavati 226 radnika. Predviđa se da će ovo biti najveća solarna elektrana ovog tipa u Evropi.


DETALJ imanje vrijednih Djeljosevica 5

Domaće povrće i voće sa Briske gore je delikates

Domace povrce i voce sa Briske gore je delikates 2

Među projektima valorizacije državnog zemljišta kroz davanje u zakup u proteklih par godina zaživjeli su projekti na Šasu, u Vranovićima, na području Podgorici i na Briskoj Gori. Na ovaj način postignuće se postići značajan rast poljoprivredne proizvodnje i stvaranje nove vrijednosti kroz preradu, supstitucija uvoza određenih proizvoda, kao i otvaranje značajnog broja novih radnih mjesta. 

Šasko jezero 2

Šasko jezero

Brdoviti krajolici idealni su za organizovanje pješačkih i biciklističkih tura, kampovanje, posmatranje ptica, degustacije hrane i pića. To su sve aktivnosti za kojima su strani gosti žude. Milović ističe da je prethodnih godina imao konstantan rast broja stranih gostiju koji su oduševljeni vinarijom, ali i cijelom Briskom gorom. Prošle godine je očekivao rekordan broj gostiju, čak 120 autobusa, ali zbog situacije sa kovid virusom sve je otkazano. Ove godine nema nijednu zakazanu grupnu posjetu, već samo individualne.

Sredinom rijeke Bojane ide granica izmedju Crne Gore i Albanije rijeka je nekad bila plovna cijelim tokom

  • Ogroman potencijal imamo, ali veoma sporo ide valorizacija toga što imamo. Nadam se da će se stvari pokrenuti na bolje i da će prostor Briske gore postati u pravom smislu ono sa čim je upoređuju – a to je predivna Toskana i njena čuvena vinogorja. Kada vidim oduševljenje stranaca koji zadivljeni posmatraju ovaj krajolik radujem se što živim u takvoj ljepoti, ali sa nestrpljenjem čekam dan da sve ovo bude iskorišteno na najbolji način, kaže na kraju razgovora Milović.

DETALJ Cvijece je ukras baste

Cvijeće je ukras bašte

DETALJ imanje vrijednih Djeljosevica 3

Imanje vrijednih Đeljoševića

Vedran i ja smo otišli da sa okolnih visova posmatramo zalazak sunca i uživamo u predivnom pejzažu. Nadamo se da će vas ova priča podstaći da obiđete krajeve koje smo i mi obišli i da ćete uživati kao i mi.

Detalj sa Briske gore

Detalj sa Briske gore

 Caffe Montenegro logo bijeli

Jedini specijalizovani časopis o ugostiteljstvu i turizmu u Crnoj Gori

Kontakt


Tel: +382 (0) 20 653 271

Tel: +382 (0) 69 429 375

E-mail: redakcija.caffemontenegro@gmail.com

Podgorica

 

CAFFE MONTENEGRO u inboxu

PRIJAVA ZA NEWSLETTER:

We do not spam!