176CM Slicica naslovne pored logoa

NP 1903 03 Niksicko generic baner za sajt Caffe MNG 470x90 8

Korita, katun nadomak Podgorice: odmorište za dušu i tijelo

Guste bukove i četinarske šume oko Korita kriju bogat biljni i životinjski svijet. Nekad se govorilo da je postojao projekat za izgradnju vazdušne banje na ovom prelijepom katunu. Lijepo bi bilo kada bi se na tome poradilo, jer ako čega ovdje ne fali to su čist vazduh i - mir!

Mjesto iz lokalnih legendi, priča i pjesama. Nekad poprište borbi i plemenskih zađevica oko zemlje i stoke, ali i mjesto za planinske sastanake, sjednike, drugovanja i ljubavi. Omeđena vrhovima Huma oravskog, Kaženika i Sokola, Korita su se ugnijezdila u masivu kučkih planina.

20200913 134905

Nekad omiljena planina za stočare danas je raj za vikendaše i turiste. Korita su jedno od omijenih izletišta domaćih i stanih turista. Stare glade odavno su mjesto ustupile novim kućama. Tek poneki buljuk ovaca danas zabijeli Poljem od Korita, a sve rjeđe se niz Toke začuje čaktari na ugičima. Okrenuli se ljudi lakšioj raboti pa je malo stočara i zemljoradnika.

Bilo da ovamo dolazite ljeti kad sve ozeleni i kad su Korita pribježište od gradske vreve i žaropeka ili u jesen, možda i zimi kad snijeg napada preko krovova kuća ovaj katun ima u svakom godišnjem dobu jedinstvenu ljepotu i čari kojima je teško odoljeti.

IMG 1756

Ljepota suživota

Nekada su Korita bila Hotska, ali su ih Kuči i Zatrijebčani na sablju zadobili. Brojno mramorje i danas svjedoči o žestokim borbama tokom vjekova. Tu je Marica, žena Markova Đonova iz Zatrijebča ubila pašu i ostala upamćena u narodnoj priči i pjesmi. Korita su pjesmom opjevana i pričom okićena, a sloga i suživot od davnina su kao tradicija njegovani. Tako su ostavili u amanet stari koji su za slobodu vojevali, a u miru drugovali. Zajedno slavili slave i međusobno se poštovali bez obzira na naciju, vjeru, jezik i običaje. Pričalo se i pjevalo na Koritima „naški i arbanaški“! Dijelila se kora hljeba, za familiju je moglo da fali, a za gosta nikad! Svjedoče o tome brojni brakovi, kumstva i pobratimstva. Svjedoče i tri crkve, dvije pravoslavne i katolička. Zabilježili su to i brojni putopisci, stranci i domaći koji se nijesu mogli čudu načuditi gledajući kako mještani u junačkoj sirotinji srećno i u miru žive. Pisali su o tome Rovinski, Baldaći, Hasert i mnogi drugi izvanjci koji su boravili u ovim krajevima. Pamtile i priču prenosile generacije vojnika iz svih krajeva SFRJ koji su danonoćno granicu čuvali. Nekad je na najvišoj glavici na sred Korita bila karaula koja je ime nosila po narodnom heroju „Rašku Božoviću“. Danas su tamo samo njeni ostaci, koji su nijemi svjedok jednog vremena kad je vojska čuvala granicu, a mještani vojnike ka' da su njihova đeca. Mnogi su se vratili s lijepim uspomenama, poneki i sa reumom od teških zima i dugih marševa pokraj kanjona Cijevne. Bilo je i onih koji su služili armiju pa se na straži zagledali u lijepe čobanice. Plane ljubav začas, pa su mnoge ljubavi brakom krunisane.

IMG 1445

Picture 161

Vazdušna banja

Guste bukove i četinarske šume oko Korita kriju bogat biljni i životinjski svijet. Zna katkad da bude i vukova, međeda, divljih svinja, lisica i druge divljači. Dođu često lovci, posebno na putu za gornje kučke planine. Sve više je i sakupljača pečuraka i planinskog bilja od koje se prave čajevi, sokovi i melemi.

Nekad se govorilo da je postojao projekat za izgradnju vazdušne banje na ovom prelijepom katunu. Da li je to samo bila ideja ili se neko u vremenu one Jugoslavije ozbiljnije bavio ovom tematikom ne zna se sa sigurnošču. Ali da su stručnjaci i tada, kao i danas, to predlagali bez sumnje stoji. Lijepo bi bilo kada bi se na tome poradilo, pa da u skorijoj budućnosti na Koritima dobijemo hotel ili liječilište. Jer ako čega ovdje ne fali to je – čist vazduh. A kad vjetar zamota s Komova i Prokletija on može samo donijeti čist vazduh i svježinu sa mirisom gorskog bilja.

Krug oko Korita 052 small

Bistra voda sa izvora

Izvor studene vode, čuvena Ljuđa od Korita, mjesto je na kojem su se nekad skupljali čobani, punili burila vodom i napajali stoku. Bilo je to mjesto okupljanja đe je omladina znala da zađene pjesmu i kolo, da se ori planina. Polje od Korita bilo je puno ovaca, koza, krava i druge sitne i krupne stoke. Danas je malo stoke, a još manje čobana, pa se pjesma čuje samo sa radio prijemnika. Bilo je ideja da se dodatna voda na Korita sprovede sa Radeće, koja se nalazi na pola sata hoda u gustoj šumi koja vodi ka Košticama. To bi svakako bilo od koristi mještanima, jer studena čista izvorska voda se ne može mjeriti sa onom iz bistijerni.

Korita će zasigurno postati centar turističke ponude ovog kraja, važna karika koja će povezivati Podgoricu sa kučkim katunima, Rikavačkim i Bukumirskim jezerom. Rekonstruisani putevi olakšaće dolazak putnicima namjernicima ka vidikovcu na Grlu od Sokola, ka Zatrijebču, Koštici – Maloj i Veljoj, Rikavcu, Širokaru i gornjim kučkim planinama, ili prema Greči i preko granice ka klimenačkim selima u albanskom dijelu doline Cijevne.

Pogled na planinu Kazenik

Bez održivog razvoja nema boljitka

Pored tradicionalno gostoljubivih mještana, kod nekoliko vrijednih ugostitelja možete potražiti okrjepljenje, probati lokalne kulinarske specijalitete i uživati u čašici razgovora. Na trpezi se može naći čuvena krtola i i još bolji sir, kačamak, cicvara, mlijeko, hljeb i pite ispod sača, suvo meso i ostali planinski specijaliteti. Gosti nikad ne odu nezadovoljni na radost domaćina ponosnih na gostoprimstvo i kvalitetnu hranu koju nude.

Ovo je prilika da se razvije mnogo puta spominjani održivi turizam zasnovan na zdravim osnovama. Na taj način bi mještani svoje proizvode mogli da prodaju ugositeljima ili direktno posjetiocima. Jer nema toga koji je došao na Korita, a da nije bio zadovoljan hranom i pitao da makar jedno kilo sira kupi od vrijednih domaćina. Bilo bi tu prostora i za otvaranje novih etno sela, sa raznovrsnom ponudom hrane i pića, brojnim aktivnostima koje bi zaokupile pažnju ljudi i produžile njihov boravak na Koritima uz druženje sa mještanima i otkrivanje čari okolnih predjela.

Krug oko Korita 099 small

Krug oko Korita

Panoramski put „Krug oko korita“ je dio projekta Panoramski putevi Crne Gore, u čijoj realizaciji su učestvovali Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore, Ministarstvo kulture Crne Gore, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore i Turistička organizacija Podgorice.

„Krug oko Korita“ je panoramska ruta koja se prostire kroz teritorije opština Podgorica i Tuzi, a koja je u potpunosti označena turističkom signalizacijom. Put je dug 65 kilometara, dovoljno da se za nekoliko sati ne samo pobjegne od svakodnevnog života, već i zaroni u jedan sasvim drugačiji svijet. Svijet u kom se smjenjuju raznoliki pejzaži, bilje i mirisi, od mediteranskih do visokoplaninskih, ali i obilježja različitih civilizacija, kultura i religija.

Najznačajnije atrakcije su pješačka staza do vidikovca Grlo sokolovo na Koritima, vidikovci u zatrijebačkim selima Deljaj i Stjepovo sa kojih se pruža spektakularan pogled na kanjon Cijevne i Prokletije. Panoramski pogled na Podgoricu pruža se sa vidikovca na Orljevu, Kuku ledinskom, kao i spomenika junacima Fundinske bitke u selu Rašovići. Pored vidikovaca na ruti je i Muzej Marka Miljanova na Medunu, u kome je prikazana bogata istorija ovog kraja.

Stara kucistaStara kućišta

Promotivne mape urađene su na crnogorskom, engleskom, njemačkom, poljskom, albanskom, francuskom i ruskom jeziku, elektronska brošura Road book na crnogorskom, engleskom, francuskom i njemačkom jeziku, kao i audio vodič na crnogorskom, njemačkom i engleskom jeziku. Preko GPS-a, aplikacija prepoznaje trenutnu poziciju i automatski aktivira sadržajne i interesantne priloge o selima kroz koja se prolazi, zatim planinskim masivima koji su vidljivi duž rute kao intervjue sa pojedinim stanovnicima sela duž rute.

 

 LOGO WHITE

Jedini specijalizovani časopis o ugostiteljstvu i turizmu u Crnoj Gori

Kontakt


Tel: +382 (0) 20 665 155

Tel: +382 (0) 69 429 375

E-mail: caffe.montenegro@gmail.com

Podgorica

 

CAFFE MONTENEGRO u inboxu

PRIJAVA ZA NEWSLETTER:

We do not spam!