172CM Slicica naslovne pored logoa

NP 1903 03 Niksicko generic baner za sajt Caffe MNG 470x90 8

Slušajući durmitorsku bajku

 

Dok se budete vozili kroz 76 kilometara dug Durmitorski prsten, preko aplikacije IZI TRAVEL koju instalirate na telefonu, moći ćete da čujete sve o ovoj planini, Žabljaku, običajima i istoriji čarbnog mjesta našeg sjevera, njegovoj flori i fauni, kao i anegdote koje prate nastanak grada i turizma. Veoma informativna naracija ukrašena ambijentalnim tonovima besplatno će vam dočarati ovo mjesto na način koji do sada sigurno niste doživjeli, ma koliko puta bili na Žabljaku. Vežite se...i slušajte.

 
durmitor ring 1

Da li ste znali da su stara grčka plemena, davno nastanjena na ovom prostoru, smatrala da bogovi danju vladaju na Olimpu a uveče odmaraju na Durmitoru?
Da li ste čuli da je pod Durmitorom nekada bio aerodrom kako bi ugledni gosti dolazili na Žabljak? Jeste li kad vidjeli kako gospodar neba nad ovom gordom planinom - suri orao, ubija divokozu i zašto je bratoubistvo među ptićima ove vrhunske grabljivice „opravdano“? Najzad, znate li kolika je uloga planinskih vila i đavola u legendama koje lebde nad vrhovima i jezerima Durmitora?


Zanimljivo je porijeklo imena Žabljak, za koje postoji nekoliko verzija. Jedna od njih je da je naziv nastao od keltske riječi “dru mi tor” što znači voda sa planine ili planina sa mnogo vode. Druga verzija je od latinskog glagola “dormire” – spavati, pa tako dobija naziv spavajuća planina ili planina gdje spavaju bogovi
durmitor ring 3 Sedlo

O svemu ovome i još mnogo čemu slušala sam obilazeći Durmitorski prsten uz audio vodič koji se instalira preko Izi travel- a. Kad se vozim oko Durmitora zaboravim koliko je Crna Gora mala zemlja, čini mi se da nam se ne vidi kraj ni početak. Svim ljubiteljima znanja, prirode i izleta preporučujem ovu turu, jer nisam
usamljena kad kažem da ništa bolje odavno nije urađeno za upoznavanje jednog kraja i promociju zemlje uopšte. Dok ne odete, evo nekoliko utisaka: kada izađete iz Žabljaka iz pravca Podgorice, počinje tura Durmitorski prsten, za koji je audio vodič pripremilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Pored našeg jezika, postoji prevod na engleskom i njemačkom. Koristeći precizne GPS lokacije, audio vodič će vam ukazivati na šta u prirodi treba da obratite pažnju, detaljno vam objašnjavajući geografske i etnografske karakteristike mjesta kroz koje prolazite.

 
BG7 5959 Pano
 

ŽABLJAK I ZAČETAK DURMITORSKOG TURIZMA
Vjeruje se da su ovo područje prvi naselili Iliri i Kelti, a kasnije Rimljani i Sloveni. U 15. vijeku područje Žabljaka naseljavaju Turci, da bi dio Crne Gore postao tek 1878. godine. U početku, ovo mjesto je imalo tek desetak kuća; u starim vremenima ovuda je prolazio trgovački put te je mjesto bilo utočište putnicima. Mještani su izgradili crkvu Svetog preobraženja i osnovnu školu, a današnji Žabljak razvoj započinje prije nešto više od 100 godina. Prije toga na ovom mjestu postojale su katunske kolibe i kuće sa krovovima od slame. Žabljak se nalazi na skoro 1.500 metara nadmorske visine, što ga čini gradom sa najvišim položajem u Jugoistočnoj Evropi. Danas, jezgro grada ima oko 2.000 stanovnika, a sa okolnim selima blizu 3.500. Zanimljivo je porijeklo imena Žabljak, za koje postoji nekoliko verzija. Jedna od njih je da je naziv nastao od keltske riječi “dru mi tor” što znači voda sa planine ili planina sa mnogo vode. Druga verzija je od latinskog glagola “dormire” – spavati, pa tako dobija naziv spavajuća planina ili planina gdje spavaju bogovi. Žabljačanima je, razumljivo, bliža druga verzija po kojoj su grčka plemena koja su jedno vrijeme ovdje bila nastanjena doživljavali Durmitor kao drugi Olimp. Vjerovali su da bogovi danju vladaju na Olimpu, a da noću odmaraju
na Durmitoru.

durmitor ring 2
 
durmitor ring bike 1
 
 

KAKO JE NASTAO AUDIO VODIČ?
Anka Kujović iz Ministarstva turizma, koja je intervjuisala sve mještane i stručnjake za vodič, podsjeća da je 2013. počeo pilot projekat „Krug oko kučkih Korita“ (takođe topla preporuka). Nakon toga, zbog magije Durmitora njen kolega Karsten Šepfer, ekspert iz Njemačke, i nakon završenog službovanja u Crnoj Gori insistira da se uradi audio vodič za Žabljak. Postavlja se turistička signalizacija, promotivni materijali i počinju razgovori sa mještanima, prikupljanje GPS lokacija. Kujović kaže da bez podrške i razumijevanja stanovništva, mještanina Vlada Dakića, LTO-a Žabljak, Nacionalnog parka Durmitor nikada ne bi uspjeli. Promotivna mapa izrađena je na 6 jezika uključujući i Kineski.

Kad sam slušala poglavlje o začecima turizma na Žabljaku prije Drugog svjetskog rata, po ko zna koji put sam pomislila koliko je Živko Nikolić bio u pravu u
vezi svih nas i kako ništa u našem arhetipskom lancu nije karikirao. Prve korake ove privredne grane, za koju će se ispostaviti da je ključna za razvoj a zatim opstanak Žabljaka, približio je Mile Stijepović višedecenijski direktor skijališta i Nacionalnog parka Durmitor. Među prvim gostima 30.– tih godina prošlog vijeka bili su Dubrovčani, koji su često dolazili i ljeti i zimi. Prvi hotel izgrađen je 1934. i bio je opremljen sa 35 kreveta. Njegov vlasnik bio je Majo Karadžić, otac našeg poznatog glumca Mime Karadžića. Čuveni hotel „Durmitor“ otvoren je 1939. sa više od 100 kreveta, kada u sve većem broju počinju da dolaze stranci.

katun ograde 1
 
 
katun ograde 2Katun Ograde

DA MI DOĐE GOST A DA MU JA NAPLATIM SPAVANJE?
Mile Stijepović višedecenijski direktor skijališta i Nacionalnog parka Durmitor priča nam o tome koliko je turistički duh bio razvijen u skromnom mjestu socijalističke Jugoslavije Možda to najbolje oslikava Miletova anegdota iz perioda kada je trebalo da ga prime u tadašnju Komunističku partiju. Godine 1957. KP naređuje Miletu da na Žabljaku nađe smještaj koji se izdaje za dvije osobe. Znao je kako je to težak zadatak, ali kako je želja za članstvom bila velika - u pomoć je pozvao svog kuma. Uz najbolju namjeru da mu pomogne, kum je Miletu rekao: „Da mi dođe gost a da mu ja naplatim spavanje? Pa to je bruka i sramota! Imaju kosti moga đeda da se prevrću u zemlji što sam putniku namjerniku naplatio spavanje“. Kako nije mogao da odbije Miletov zahtjev, ali ni da se pomiri sa činjenicom da uzme novac gostu, kum razbija jedna vrata i sobi pravi poseban izlaz. Da makar ne gleda „bruku“.
POGLED IZ ŽBUNA NA NUDISTE

Tih godina je renomirana francuska turistička institucija Mediterane, imala svoj kompleks zatvorenog tipa gdje su gosti morali imati intimu. Makar su Francuzi tako zamišljali odmor na Žabljaku. No kako je lokalno stanovništvo vodilo stoku na ispašu na Crno jezero, došlo je do neobičnog susreta koji se još prepričava. Lokalni je starac čuvajući ovce vidio nudiste i počeo da se krsti, vireći iza žbunja i govoreći kako „današnji svijet nema obraza, ponosa i dostojanstva...“.  Komentari, a zatim negodovanje „preslobodnih gostiju“ došli su do direktora kluba Mediterane koji zbog toga odustaje od daljeg širenja kompleksa. Miletu se žalio da je lokalno stanovništvo „primitivno jer bulje u goste, krste se i slično“. Kako bi zadržao tada visokoplatežne turiste, Mile ovako spašava situaciju: „Gospodine Trigano, oni su samo oduševljeni što su u njihove krajeve pristigli civilizacija, radost i sloboda“. Nakon toga došlo je i do izgradnje drugog hotela.

BG7 5875
Rijetki su među mlađom generacijom koji znaju da je na Žabljaku 60.-tih godina bio mali aerodrom. Iz Tivta i sa Ćilipa na travnatu pistu su dva do tri puta sedmično slijetali uglavnom strani, bogati gosti. Muškarci sa sunčaricama.. gošće u cvjetnim haljinama sa šeširima velikih oboda nesvjesno su stavljale prst u oko vječitoj crnini na crnogorskim ženama. Danas, iako je Žabljak prijestonica turizma na sjeveru, ima manje hotelskih kreveta nego prije 20 godina. Primat je, makar za sada, preuzeo privatan smještaj.

 
susica jezero 1Sušića jezero

PRIRODNE DRAGOCJENOSTI
Jedan od dragulja ovog kraja je kanjon rijeke Tare, koga možete vidjeti sa visine od 1000 metara sa vidikovca Ćurevac. Durmitor krasi 48 vrhova viših od 2.000 metara, a najviši je 2.523 Bobotov kuk. Durmitor je poznat po speleološkom bogatstvu i u svojim njedrima krije najdublju jamu na Balkanu. Ledena pećina je jedna od najzanimljivijih i nalazi se na 2.180 metara nadmorske visine. Ovaj masiv dužine 600 kilometara dio je Dinarida nastao kolizijom afričko arapske i evroazijske tektonke ploče. Nezamisliva snaga koju vodič dočarava zvukom strahovitog zemljotresa, proces je koji je počeo prije 30 miliona godina i traje i dan danas. Jedno od omiljenih mjesta na ovoj turi je takozvano Sedlo, u čijoj se dolini mogu naći ostaci školjki i amonita - dokaza da je ovdje nekad bilo dno mora. Tu će vas dočekati ogromni drveni ram za popularni selfi.

 
tara schlucht 1


Za mnoge posjetioce Škrka je najljepše mjesto na Durmitoru. Nema prilaznog puta i do njega se mora otići pješke. Sigurno ste čuli za „Gorske oči“, kako
mještani nazivaju Valovito jezero – jedno od 18 glečerskih jezera oko Durmitora. U Svrabljem jezeru su nekada majke kupale djecu kako bi ih sumporom sa
njegovog dna izliječile od šuge. Otuda i naziv – Svrablje.

 
BG7 5830


No krunisani vladar tame i tirkiza je Crno jezero. Neprikosnoveno u svojoj otmjenosti, naziv je dobilo po zagasito zelenoj četinarskoj šumi koje su na njega bacale sijenke. Duboko je 49 metara a njegovi podzemni tokovi napajaju sliv Tare i Pive odnosno Komarnice. Oivičeno je rekreativnom stazom od 4 4 km za koju treba oko sat vremena. Nego da ne odajem previše, pođite i uživajte. Čućete još i o tradicionalnoj kuhinji, postupku izrade gusala, neobičnoj klimi, kako se živi odsječeno od svijeta po pola godine, legende o Todorovom dolu, Vražjem jezeru... Mještani u Maloj Crnoj Gori sa 14 stanovnika, reći će da uskoro napuštaju selo,ne zbog teških uslova života i beskompromisne studeni. Mladih više nema pa se, kažu, nemaš na koga osloniti ni sa kim kafu popiti. Oni koji su napravili katune i eko sela, kažu da lijepo žive od svog posla. A moj posao nagovaranja se ovdje završava. Ostavljam vas da skinete besplatnu aplikaciju i polako pakujete jakne i šatore za Žabljak.

TEKST: MARINA MIKETIĆ NIKOLIĆ
FOTO: ARHIVA MORIT-A, INFORBIRO

 LOGO WHITE

Jedini specijalizovani časopis o ugostiteljstvu i turizmu u Crnoj Gori

Kontakt


Tel: +382 (0) 20 665 155

Tel: +382 (0) 69 429 375

E-mail: caffe.montenegro@gmail.com

Podgorica

 

CAFFE MONTENEGRO u inboxu

PRIJAVA ZA NEWSLETTER:

We do not spam!