173CM Slicica naslovne pored logoa

NP 1903 03 Niksicko generic baner za sajt Caffe MNG 470x90 8

Crna Gora je turistički istinski velika zemlja

Intervju: Gregor Presker, ambasador Republike Slovenije u Crnoj Gori
Gregor Presker je ne funkciju ambasadora Republike Slovenije u Crnoj Gori stupio prije 4 mjeseca. No i za tako kratko vrijeme dobro je upoznao našu zemlju, ali je imao i predznanje o Crnoj Gori, puno uspomena iz djetinstva sa porodičnih ljetovanja u Boki Kotorskoj. Ove zime namjerava da skija na našim planinama. Kada je imao 16 godina njegova porodica se preselila u Italiju iz rodnog Maribora, a životni i poslovni put ga je vodio dalje, boravio je godinu dana i u Americi... ali kaže da gdje god se nalazi osjeća se Mariborčaninom. U Crnu Goru je došao nakon rada u Ambasadi Slovenije u Sarajevu.

1 24Crna Gora: istorija i tradicija

 C.M: Da li ste se privikli na ovdašnji život?
- U Crnu Goru sam došao sa porodicom, suprugom i sinom, krajem avgusta kad je kod vas bilo zapravo još ljeto. Prilično brzo smo se uklopili u ovdašnji život zahvaljujući poznanstvima od ranije i kolegama iz Ambasade.

C.M: Gdje ste službovali prije Crne Gore?
- Prije Crne Gore sam dugo vremena proveo radeći u Ambasadi Slovenije u Sarajevu, gdje sam obavljajo različite poslove, od Šefa konzulanog odjeljenja, ekonomskog savjetnika do zamjenika ambasadora. Značajan dio moje dvodecenijske karijere sam radio u Ministarstvu vanjskih poslova gdje sam između ostalog bio i Zamjenik šefa Diplomatskog protokola i Savjetnik generalne direktorice za ekonomsku i javnu diplomatiju.


CRNA GORA - UKRATKO
- GOSTOPRIMNA, INTERESANTNA, GLAMUROZNA, LIJEPA, OTVORENA. ZEMLJA U KOJOJ SVAKI TURISTA, I MLADI I STARI, MOŽE NAĆI PO NEŠTO ZA SEBE I TO PONIJETI SA SOBOM U USPOMENAMA KOJE ĆE TRAJATI VJEČNO.


C.M: Koliko ste poznavali Crnu Goru prije profesionalnog angažmana kod nas?
- Crnu Goru znam od ranog djetinstva. Često smo sa porodicom provodili raspuste i odmore u Crnoj Gori, na primorju, uvijek u Boki Kotorskoj. Ranih godina djetinjstva, prije velikog zemljotresa, boravili smo u Kotoru, a kasnije najčešće u Risnu. Imam vrlo lijepe uspomene sa svojih ljetnjih raspusta provedenih na crnogorskoj obali. Sjećam se da sam se igrao i sa delfinom koji je bio neko vrijeme u Boki. Zvao se je Joco ako me sjećanje ne vara. Imao sam priliku da istražim i ostali dio crnogorske obale od Herceg Novog do Ade Bojane i vrlo je lijepa i zanimljiva. Ali, na žalost, ostali dio Crne Gore prije mog dolaska na službovanje nijesam imao prilike da posjetim, ali to mi tek predstoji. Radeći dugo u Bosni i Hercegovini, pratio sam političku situaciju u regionu, i naravno da sam pratio i politička, privredna i ostala dešavanja u Crnoj Gori.

C.M: Na kom je sad nivou privredna saradnja između Slovenije i Crne Gore i u kom sektoru su najveće šanse za jačanje ekonomskih odnosa dviju država?
- Privredna saradnja između Slovenije i Crne Gore je na vrlo dobrom nivou, ali ja vjerujem da uvijek može biti bolja. Slovenija je jedan od prepoznatljivih investitora u Crnoj Gori. Po podacima Privredne komore Crne Gore ovdje je prisutno više od 150 preduzeća sa slovenačkim kapitalom. Slovenačka preduzeća zauzimaju vrlo značanje pozicije u sektoru bankarstva, osiguranja, trgovine naftnim derivatima, trgovine uopšte. Preduzeća su više manje prisitna u sektorima usluga i trgovine. Želio bih da Slovenija nešto više investira u proizvodne pogone, gdje je veliki potencijal, pogotovo u proizvodnji i preradi hrane. Energetski sektor je takodje vrlo zanimljiv i za naša preduzeća pa se nadam da će u budućnosti biti investicija i u tu branšu. Prisutnost stranog kapitala, pogotovo iz EU, kao npr. slovenačkog, je jako važna za Crnu Goru, jer ta preduzeća ne samo da zapošljavaju crnogorske građane, nego im redovno isplaćuju lične dohodke, plaćaju doprinose, državi poreze. Ta preduzeća takodje donose nove principe i standarde u poslovanju što je važno za razvoj crnogorskog biznisa. Potvrda dobre privredne saradnje između naše dvije zemlje je i to što je Crna Gora bila zemlja partner na najvećem sajmu u Sloveniju u septembru ove godine - na Međunarodnom sajmu obrta i preduzetništva u Celju. Tom prilikom su bila organizovana i dva privredna skupa gdje su privrednici mogli razgovarati o širenju svog poslovanja u jednoj ili drugoj zemlji. Po informacijama koje imam, ti skupovi i sastanci su bili vrlo korisni.


NAJJAČI TURISTIČKI ADUTI CRNE GORE SU SVAKAKO DOBRI LJUDI, DOBRA HRANA I VINA, PRIRODNE LJEPOTE I ISTORIJSKO KULTURNO NASLJEĐE


C.M: Šta Vam nedostaje kod nas a imali ste kod kuće? Šta donosite iz Slovenije u Crnu Goru, a šta rado ponesete odavde u Sloveniju?
- Ne bih rekao da ima nešto posebno što mi ovdje nedostaje, ima prilično svega. Ono što nedostaje je možda širina izbora istih proizvoda ali da budu od različitih proizvođača. Možda nedostaje konkurencije. Ima naravno nekih slovenačkih proizvoda koji se ne mogu naći u svim trgovinama u Crnoj Gori, na primjer Perutnina Ptuj, ili ne može se naći uopšte Laško pivo, a nema puno ni slovenačkog vina koje je vrlo kvalitetno. Ima i brojnih drugih proizvoda kojih nema, pa tražimo zamjenu. Ne donosimo mnogo iz Slovenije, a odavde rado ponesem koju bocu dobrog crnogorskog crnog vina.

C.M: Kako izgleda jedan Vaš „običan dan“ u Crnoj Gori?
- Moj uobičajen radni dan je prilično jednostavan: počinje pregledanjem mejlova, čitanjem dnevne štampe, pregledom vijesti kako crnogorskih tako i slovenačkih (i nekih ostalih), praćenjem dešavanja u našim zemljama i u svijetu. Slijedi čitanje izvještaja iz Ministarstva vanjskih poslova Slovenije, pa sastanci. Sastancima je podređeno i ono prvobitno vrijeme čitanja vijesti i slično. Potom bude neki radni ručak, a nekad je to samo ručak onako brzinski. Na poslu ostajem prilično dugo pa mi nedostaje vremena za sebe i porodicu. Uveče su često neki prijemi, večere, kulturna i druga dešavanja. Tempo je vrlo intenzivan i nije ni malo dosadno.

privatne

POSEBAN UTISAK NA MENE JE OSTAVIO STARI BAR, STVARNO ME POZITIVNO IZNENADIO


C.M: Kako upoznajete našu zemlju?
- Rekao sam na početku da znam prilično dobro vaše primorje, a ostale djelove vaše prelijepe zemlje moram još otkriti. Bio sam službeno i u planinama, na Žabljaku i u Kolašinu, ali moram da pođem privatno, da malo sam razgledam. Volim da istražujem nova mjesta, i čeka me dosta toga u Crnoj Gori za istražiti... Planiram svakako da obiđem kako ljeti tako i zimi, pogotovo zbog skijanja. Drago me je što je vaša zemlja prepoznala značaj zimskog turizma i odlučla da ulaže u njega. Smatram da bi tu mogli da primijenite neka dobra iskustva iz Slovenije. 
Eto, nekako najdraža tačka u Crnoj Gori mi je Boka Kotorska, Kotor i njegovi bedemi. Stvarno su lijepi i posebni, kao što je poseban pogled na zaliv sa njih. Poseban utisak na mene je ostavio Stari Bar. Posjetio sam ga u vrijeme Maslinjade i stvarno me je pozitivno iznenadio i maltene oduševio. Stvarno je prelijep gradić sa puno kulture i istorije.

IIMG 95783b5aacbfe9143806e5b730d67b47 V copy 4Sa saradnicima iz ambasade, suprugom i sinom

C.M: Kakav Vam je društveni život ovdje - onaj dio koji nije vezan za posao?
- Na žalost, za ovo kratko vrijeme ovdje koje sam namijenio najviše upoznavanju nove okoline i sveopšte situacije u vašoj zemlji nijesam imao prilike da vodim aktivan društeveni život. Puno je bilo druženja sa ostalim ambasadorima i diplomatama, a vikende sam koristio za razgledanje vaše države. Bilo je tu naravno privatnih druženja uz ručkove i večere, te posjete pozorištima, raznih koncerata, sportskih događaja. Volim da posjećujem lokale sa muzikom uživo, a ako je to rock onda je to ono pravo za mene. Za sada nijesam još imao puno prilika za takav provod.

C.M: Imate li omiljeno mjesto za coffe break u Podgorici?
- Moram priznati da do sada još nisam pronašao samo jedno mjesto, ima ih više. I vjerovatno ću se toga i držati. Nijesam pristalica rutine da bih odlazio stalno na ista mjesta. Širom Podgorice, ima vrlo lijepih lokala sa dobrom uslugom. Ne bih imenovao pojedinačno. A u principu - još otkrivam.

C.M: Kako Vam se dopada naša kuhinja i imate li neke gastro favorite i omiljene restorane?
- Kuhinja i hrana su ovdje vrlo dobri i kvalitetni. Volim zapravo svu hranu, od mesa do ribe. Nijesam još naišao na neko mjesto da bi rekao da nije dobro, ili da nije dobra hrana. Volim dobro meso ispod sača ili sa roštilja, dobru ribu tako morsku kako slatkovodnu: nedavno sam otkrio i ukljevu. Mnogo mi se dopadaju vaša nacionalna jela poput kačamaka. Idem i u restorane sa dobrom stranom kuhinjom kojih ima nekoliko po Podgorici. Tamo se često sretnemo sa ostalim strancima koji žive i rade u vašoj zemlji.

1 27

C.M: Koji su to osnovni aduti Crne Gore na svjetskom turističkom tržištu?
- Crna Gora je na području turizma u poslijednjih nekoliko gorina napravila stvarno zavidne pomake. U nekim stvarima ste puno ispred nas, pogotovo ako pogledamo taj luksuzni morski turizam. Takvog u Sloveniji nema. Marine poput Porto Montenegro, Porto Novi, Luštica Bay stvarno otvaraju vrata ekskluzivnim gostima koji imaju šta vidjeti kada dođu u Crnu Goru. Vaše primorje je prelijepo i kad ga spojite sa unutrašnjom lijepom prirodom, istorijom, te kulturnom baštinom dobijate dobitnu kombinaciju za svakog turistu. Vaša zemlja zbog toga nije uopšte mala, i može se u turističkom smilu reći, da je zapravo istinski velika. Meni je želja, da neke vaše turiste, a možda i investitore iz Crne Gore dovedemo i u Sloveniju. Moramo pronaći sinergiju i neke zajedničke projekte koji mogu pozitivno uticati na jednu i drugu državu. A osnovni aduti su svakako dobri ljudi, dobra hrana i vina, prirodne ljepote i istorijsko kulturno nasljeđe. Vidi se po sve većem broju turista i posjetama svjetskih poznatih ličnosti vašoj zemlji da je Crna Gora već puno postigla i još uvijek je na dobrom putu.

1 18 copy

C.M: Šta je to gdje imate najviše primjedbi i što su naši minusi na ispitu turističke javnosti?
- Jedna od stvari po kojoj se Slovenija i Crna Gora za sada dosta razlikuju je briga za okolinu i upravljanje otpadom. Ne mislim na institucije ili preduzeća koja se time bave, već na nerazumijevanje pojedinaca koji se prema prirodi i okolini ponašaju kao da nije njihova i kao da nijesu svjesni da je ostavljaju u nasljeđe mlađim generacijama. Mislim, da bi po tom osnovu trebali još jače uticati na javnost i buditi savjest o tome. A treba početi sa najmlađima. Oni puno brzo shvataju i prenosiće tu vrstu brige i kulture i na starije. Moram i reći da i na tom području vidim velike pomake i da stvari idu na bolje. Na kraju krajeva, vi ste i ekološka zemlja. Mislim takode, da trebate vrlo brzo raditi i na infratrukturi, pogotovo na putevima, koji moraju pratiti tako brz i kvalitetan turizam: puno je već bilo napravljeno, evo radi se i autoput, a trebalo bi i na primorju što prije raziviti infratrukturu koja će turistima omogućavati kvalitetan odmor.

C.M: Slovenci su naši tradicionalno dragi turisti. Šta im se generalno najviše sviđa, za šta su najviše zainteresovani kod nas, a na šta su se najčešće žalili?
- I Slovenci su prepoznali prednosti crnogorskog turizma o čemu sam govorio i malo ranije. I zbog tih prednosti i sami dolaze u Crnu Goru, pogotovo ljeti. Sunce, more, dobra hrana, ljubazni ljudi, kulturna baština, sve to je prepoznato i u Sloveniji. A svi bi zajedno trebali raditi na smanjivanju prevelikih gužvi na graničnim prelazima koji itekako presudno utiču na odluki da li će se gost vratiti i ponijeti lijepe uspomene koje će podijeliti sa familijom i prijatelijima koji su potencijalni novi gosti.

C.M: Šta je to što bi nam pod obavezno preporučili da vidimo i probamo kao turisti u Sloveniji?
- Obavezno treba posjetiti glavni grad Ljubljanu koja se nevjerovatno dobro razvija u turističom smislu i turistima stvarno nudi puno, potom moj grad Maribor, pogotovo u vrijeme ljetneg festivala Lent, a zimi zbog skijanja. Tamo se nalazi i najstarija vinova loza na svijetu. Lijepi su i naše planine Alpi, pa naravno Bled, Bohinj i Kranjska gora. Preporučujem i posjetu dolini rijeke Soče, Goriških brda. Sve terme su lijepe, svake za sebe su nešto posebno i sa različitim sadržajima. Klasika je i obavezna Postojnska jama.
Što se hrane tiče evo nekih preporuka: prekmurska gibanica, idrijski žlikrofi, domaći suhomesnati proizvodi, sirevi, kranjska kobasica, jela od divljači, restovani krompir, goveđa ili supa od gljiva, te svinjsku ili teleća pečenku, a naravno sve uz vrhunsko vino, može i pivo. Ako ste u Ljubljani, petkom u periodu između aprila i kraja oktobra ne smijete zaobići „Otvorenu kuhinju“ u centru grada gdje možete probati sve slovenačke specijalitete a i one internacionalne, svjetski poznate.

 

 LOGO WHITE

Jedini specijalizovani časopis o ugostiteljstvu i turizmu u Crnoj Gori

Kontakt


Tel: +382 (0) 20 665 155

Tel: +382 (0) 69 429 375

E-mail: caffe.montenegro@gmail.com

Podgorica

 

CAFFE MONTENEGRO u inboxu

PRIJAVA ZA NEWSLETTER:

We do not spam!