165CM Slicica naslovne pored logoa

DD DU 470x90

Umjetnost i priroda su istinski saveznici

SA IGOROM RAKČEVIĆEM, PREDSJEDNIKOM UDRUŽENJA LIKOVNIH UMJETNIKA CRNE GORE O LAB FESTU

Prvi LAB fest - Festival kulturne baštine, održan od 23-25. avgusta u ribarskom selu Karuč u Nacionalnom parku Skadarsko jezero na 16 km od Podgorice i 23 km od Cetinja pokazao je kako se afirmiše kulturna baština i jedan biodiverzitet kad se „slože“ umjetnost, kultura, turizam i gastronomija... LAB fest su organizovali NVO Zona kulture kroz partnerstvo sa Narodnim muzejom Crne Gore, AP Print i Udruženjem likovnih umjetnika Crne Gore sa čijim predsjednikom, Igorom Rakčevićem smo pričali o ideji, misiji, viziji, cilju i poenti cijele priče... LAB festa.

IMG 6559 copyIgor Rakčević

C.M: Na kojoj osnovnoj premisi se temelji ideja LAB festa? Može li se ideja sublimirati u neki moto festivala?
Puni naziv projekta je Lakus Labeatis, odatle i zgodna izvedenica - Lab fest. Lakus Labeatis je davnašnji naziv Skadarskog jezera, datira iz gvozdenog doba i glasi – jezero Labeata, ilirskih prastanovnika tog područja.
Lab fest jeste svojevrsna platforma (LABoratorija) za istraživanje i afirmaciju kulturne baštine i posebno se tiče predmetnih oblasti: Umjetnost i kultura, Turizam i Gastronomija i kontekstualizovan je kroz program Kreativna Crna Gora kroz pripadnost metodološkom okviru kulturnog turizma: “kao važnog segmenta turističkog proizvoda, tim prije jer je kultura jedna od neophodnih pretpostavki daljeg razvoja turizma, a turizam je efikasan način njene valorizacije. Kultura, i sa nacionalnog i sa aspekta lokalne zajednice, predstavlja važno obilježje destinacije, a kroz turističku valorizaciju postaje i značajan zamajac društvenog i privrednog razvoja. Razvoj projekata kulturno – turističke kreativne scene podrazumijeva kreiranje kulturno-turističkog proizvoda, kroz interresorni pristup kao posebne turističke atrakcije, u cilju revitalizacije i valorizacije kulturnih dobara.”

AAA 5891

C.M: Zašto je za događaj odabrana baš lokacija ribarskog sela na Skadarskom jezeru?
- Željeli smo obuhvatiti prvenstveno basen Skadarskog jezera, kao pozicije koja je od krucijalnog značaja za kulturnu baštinu i kulturni identitet Crne Gore. Konkretna ishodišna lokacija prvog izdanja festivala je Karuč, ribarsko selo u cetinjskoj opštini, koje se nalazi na 16 km od Podgorice i 23 km od Prijestonice. Predlažući startne lokacije i saobraćajne opcije, projekat disperzuje svoj fokus i na druga značajna mjesta u basenu Skadarskog jezera: Virpazar, Poseljane i Rijeku Crnojevića. AAA 5699 copy Karuč je prepoznat prvenstveno po uzornoj jezerskoj pejzažnoj pojavnosti, kao i po zimovniku Svetog Petra Cetinjskog. Vladičina kula na Karuču je kategorisana kao spomenik od velikog značaja i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture.
Na Karuču se već tri godine razvija inicijativa za promociju i razvoj kulturne i prirodne baštine i kulturnog turizma u okviru koje su do sada realizovani različiti projekti iz pomenutog konteksta.
Konkretna lokacija na Karuču, koja je u neposrednoj blizini Vladičine kule, je dominantno mjesto realizacije projektnih aktivnosti jer postoje, u dobroj mjeri, izgrađeni resursi sa uslovima za održavanje različitih programa.


Dogodine novi sadržaji na LAB festu
Organizatori LAB festa za iduću godinu namjeravaju raspisati međunarodni konkurs za učešće, ali i uvode programe za djecu i mlade kao i radionice za izradu originalnih suvenira. Radionice za djecu će predstavljati poseban segment festivala i one imaju za cilj da motivišu roditelje i djecu da borave u prirodi i prate procese koji se u njoj odvijaju. Djeca na radionicama treba da nauče osnovne i složenije pojmove vezane za nacionalnu baštinu i baštinu uopšte. Opšti ciljevi radionica će se vezati za
razvoj: osjećaja pripadanja timu, takmičarskog duha i umjetničkih sklonosti i vještina.
U okviru inicijative radionice za izradu originalnih suvenira će se ustanoviti i ponuditi niz polu-gotovih proizvoda koji će učesnici i posjetioci, uz pomoć umjetnika, moći da personifikuju različitim procesima: graviranjem, otiskivanjem, apliciranjem fotografija…


AAA 5912

C.M: Koji je cilj Lab festa?
- Kroz uvjerenje da se crnogorska kultura promoviše savremenim umjetničkim djelima i procesima podjednako kao i kulturnim nasljeđem, Zona kulture je razvila koncepciju koja ima za cilj promociju, unaprijeđujući mogućnosti za boravak i djelovanje lokalnih i međunarodnih umjetnika.
Proizvod tih rezidencijalnih boravaka nas vodi ka drugom cilju, a to je formiranje svojevrsnog muzeja savremene umjetnosti na otvorenom. Sadržaj te narastajuće zbirke je usko vezan za kulturnu baštinu, tj. za njenu slobodnu i savremenu interpretaciju.


Učešće su uzeli umjetnici koji su svojim dosadašnjim angažmanom pokazali referentnost, ali i umjetnici koji su spremni na izazov novog, nekonvencionalnog prostora i kojima je prirodni ambijent stvaralački izazovan


C.M: Koji su konkretni benefiti festivala u takvoj promociji lokaliteta a i umjetnosti spolja gledano?
- Ova inicijativa ima za cilj da ukaže na mogućnosti razvoja i samoodrživosti basena Skadarskog jezera i gravitirajućih područja. Smatramo je važnom u kontekstu potrebe savremene prezentacije kulturne baštine i razvoja turističke ponude, motivacije ljudi da razviju sopstvene inicijative, te kao važan podstrek lokalnim proizvođačima i ponuđačima usluga. Ovo je neophodno kako bi se lakše pronašle mogućnosti neophodnog umrežavanja sličnih inicijativa u regionu i objedinjavanja u jedinstvenu ponudu.
Konkretnim projektom želimo da poboljšamo neophodnu infrastrukturu za smještaj i boravak turista i umjetnika, steknemo mogućnost za duže zadržavanje turista, uvedemo raznovrsnije servise i usluge i afirmišemo inicijativu.
Popularizacijom područja želimo da damo mogućnost lokalnoj zajednici da ponudi svoje proizvode i usluge i generalno poboljšamo ekonomiju mikro lokacije.
Lab fest i s njim skopčan projekat internacionalne umjetničke rezidencije na Karuču predstavljaju kulturnu industriju koja funkcionalizuje logičku vezu između savremenog umjetničkog angažmana i kulturne i prirodne baštine.

AAA 5956 copyU okviru LAB festa je izvedena jedna od najigranijih predstava pozorišne trupe ATAK, “Pometnje pitomca Terlesa” Roberta Muzila

C.M: Kako su korespondirali umjetnost i priroda, umjetnici izmaknuti iz zatvorenih prostora, sala, ateljea... u kontekstu prirodnog i kulturnog ambijenta u kom su bili smješteni?
- Privilegovan je pojedinac koji ima priliku boraviti u ovom, skoro pa netaknutom, prirodnom biseru.
U sučeljavanju sa ovakvom prirodnom vrijednošću dolazi do promjene vizure. Bogatstvo, različitost i bujnost prirode nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Pojam komfora se relativizuje i prepušta mjesto istraživanju i hedoniji samog postojanja.
Umjetnost i ovakva priroda su istinski saveznici a bogati kulturni slojevi svjedoci ove veze.


Puni naziv projekta LAB festa je Lakus Labeatis, odatle i izvedenica - Lab fest. Lakus Labeatis je davnašnji naziv Skadarskog jezera, datira iz gvozdenog doba i glasi – jezero Labeata, ilirskih prastanovnika tog područja.


C.M: Kakva je bila interakcija posjetilaca sa našim i regionalnim likovnim umjetnicima i izložbe na otvorenom?
- Zanimljivo je to kako u ovakvim prirodnim ambijentima, pritom dovoljno osunčanim, brzo profunkcioniše ta mediteranska povezanost među ljudima. Interakcija je bila upravo željena, posjetioci su imali priliku da razgovaraju, druže se i sarađuju sa umjetnicima. Umjetnici su bili u prilici da upoznaju lokalne specifičnosti, čuju autentične priče i, kroz ovaj kontakt, bolje razumiju ljude i ambijent.

C.M: Kako je vršena selekcija učesnika festivala i koliko je rezidencijalno ukupno umjetnika uzelo učešće na ovogodišnjem Festivalu?
- Izbor umjetnika za prvo izdanje Lab festa je obavljen po pozivu. Učešće su uzeli umjetnici koji su svojim dosadašnjim angažmanom pokazali referentnost, ali i umjetnici koji su spremni na izazov novog, nekonvencionalnog prostora i kojima je prirodni ambijent stvaralački izazovan.
Svih 14 umjetnika, koliko ih je uzelo učešća na prvom Lab festu, su napravili sjajnu međusobnu interakciju, ali i sa ambijentom. Pored domaćih, učestvovali su i umjetnici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije što predstavlja dodatnu vrijednost ovog dešavanja, a utisci su izuzetni.

AAA 6266 copyGoce Božurski, gost iz Sjevene Makedonije i učesnik likovne kolonije
AAA 6290 copyNarodni muzej se kao partner pojavio sa izložbom „Velikani među vama“, reprodukcijama djela poznatih likovnih umjetnika iz svog fundusa
AAA 6084 copyModeli autorke dr Anastazija Miranović inspirisani epohom Petrovića i našim nacionalnim kostimom su nestvarno djelovali inpostirani u Zimovniku Sv. Petra Cetinjskog na Karuču AAA 6310 copyRad Sonje Đuranović

 

C.M: Koliko je trajala priprema festivala?
- Priprema je trajala oko šest mjeseci. U okviru tog vremena se dosta radilo na samoj infrastrukturi za smještaj i rad. U tom smislu nam je za iduću godinu taj dio posla pojednostavljen pa ćemo energiju dominantno koristiti za profilaciju programa i koncepcijsko dotjerivanje Festivala. Cilj nam je i da ustanovimo još nekoliko edukativnih i tematskih dešavanja, kao što je ovogodišnje obilježavanje Dana evropske baštine, kojeg, u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore, organizujemo na Karuču pod nazivom „Saturday night fever“. Događaj referiše na doba procvata evropske subkulture, 70’ i 80’ godine prošlog vijeka, što se ogleda u samom nazivu projekta (SATURDAY NIGHT FEVER, kultni film 70’).
Učesnici su stilizovani u maniru 70’ i 80’ godina prošlog vijeka. Na ovaj se način evocira evropska moda iz tog doba i njene refleksije na našu zemlju u skladu sa izjavom evropskog filozofa i pisca Lipoveckog: „Život je previše kratak da biste se tužno oblačili“.

AAA 5908 copy

C.M: Kako je izgledala ta „Gastronomska laboratorija“ - ta trilogija koja se čini neodvojivom: priroda, umjetnost i gastronomija podneblja mjesta dešavanja?
- Upravo tako, neodoljiva trilogija. Naš gastronomski potencijal s pravom treba tretirati kao dio kulturne baštine. Na Lab festu smo pokušali da prožmemo tradicinalne ukuse suvog krapa, marinirane ukljeve, pršuta, različitih autohtonih sireva sa ukusima i mirisima samoniklog bilja, ali i iskombinujemo sa suvim smokvama, pipunom, orasima, medom...
Razna integralna peciva su se kombinovala sa domaćim džemovima i svježim voćem a kušali su se i neki regionalni specijaliteti, kakva je dalmatinska Karbonara naprimjer.
Sve se to zalivalo vrhunskim vinima Plantaža i vinarije Mrkan i Rakčević a apetit su otvarali razni domaći likeri.
Pokazalo se da umjetnička kreativnost u stopu prati kreativnost u kužini, tako da je u toj oblasti vladao čisti pluralizam.
U svim svojim aktivnostima nastojimo se ponašati ekološki osviješćeno. Prostor, priroda, na kraju naša djeca zaslužuju takav tretman. Taj „zeleni“ trend je prisutan i u pripremi i serviranju hrane i pića. Umjesto korišćenja plastične ambalaže, radije smo gravirali jeftine staklene čaše i na taj način dobili autentični suvenir festivala.

AAA 6325Ekskurzija brodom na Žabljak Crnojevića

C.M: Da li ste zadovoljni kako je protekao ovogodišnji festival i da li već imate viziju narednog LAB festivala – ako će biti tradicionalan?
- Zadovoljstvo prvim Lab festom je veliko i iskreno. Realizovan je i trasiran jedan pionirski poduhvat uz sjajan povratni umpuls učesnika, posjetilaca i zainteresovane javnosti.
Veliki entuzijazam kojem ima da zahvalimo na uspjehu je dobio svoje opravdanje i on ne jenjava, nego se uvećava u očekivanju pripreme sljedećeg izdanja.
Naravno, zahvalnost moramo uputiti Ministarstvu kulture i Ministarstvu održivog razvoja i turizma koji su prepoznali potencijale ove manifestacije. Ne manje zadovoljstvo dijelimo i sa Narodnim muzejom Crne Gore koji je kroz model privatno – javnog partnerstva uzeo učešća u programu festivala, kao i sa nizom drugih partnerskih firmi i institucija.

casa
Umjesto korišćenja plastične ambalaže, organizatori su gravirali jeftine staklene čaše i na taj način dobili autentični suvenir festivala i poslali zelenu poruku „stop plastici“
 

 

 LOGO WHITE

Jedini specijalizovani časopis o ugostiteljstvu i turizmu u Crnoj Gori

Kontakt


Tel: +382 (0) 20 665 155

Tel: +382 (0) 69 429 375

E-mail: caffe.montenegro@gmail.com

Podgorica

 

CAFFE MONTENEGRO u inboxu

PRIJAVA ZA NEWSLETTER:

We do not spam!