161CM Slicica naslovne pored logoa

NP 1903 03 Niksicko generic baner za sajt Caffe MNG 470x90 8

Skupocjeni nakit gospođe Đalović

Đalovića pećina - Možete li da zamislite da ste na koncertu kamernog orkestra, a da su oko vas stalagmiti i gejziri, pećinski nakit i kamene draperije? Teško da postoji aristokratski salon koji će pružiti tako jedinstvenu atmosferu. Za dvije godine, u Đalovića pećini - speleološkom čudu Crne Gore, turisti će moći da dožive ovakav performans.

Iako je za sada moguće ući u samo jedan manji “avanturistički” dio uz pratnju vodiča, za dvije godine biće otvoren za posjetioce suvi i najljepši dio pećine - Veliki lavirint. Turistima će biti otkrivena Dvorana svijećnjaka, izuzetnih kapaciteta i pećinskog nakita, predviđena kao koncertna dvorana sa dva platoa za razne umjetničke postavke. Slijedi Prolaz u bijelom, gejziri, Dvorana stalagmita, Bunar duhova, Velika raskrsnica, veliki stalagmit visine 10 metara, Slijepa odaja sa  draperijama, Sniježni dvorac, Mliječni potok, Sahara... Meni lično zvuče kao poglavlja neotkrivenog Tolkinovog romana, čiji likovi od Hobita do vila i čarobnjaka, sasvim prirodno pristaju odajama Đalovića pećine. Vjerujem da smo srećnici što je ispod toliko crnogorskih brda, u jednom od njih nakit ove prefinjene gospođe među pećinama. Prostor podijeljen ukrasima koji liče na ledenice, jednako kao i na djelove koralnog grebena, sa jezercima između njih. 


Ako idete u pećinu ponesite:
Više majica i čarapa i ostalu garderobu, gojzerice ili gumene čizme za pećinu kao i dodatnu obuću u slučaju kvašenja
Organizator obezbjeđuje:
Kompletnu speleološku opremu (Kaciga, svjetiljka, pojas, kombinezon, rukavice, transportne rance, užad i sprave za osiguravanje)

Od speleološkog turizma može veoma lijepo da se živi: u svijetu je oko 1300 pećina koje prihoduju preko 2 milijarde eura. Ne moramo ići dalje od komšija Slovenaca koji od svoje čuvene Postojnske jame imaju prihod od preko 20 miliona. Ipak, Postojnska jama ima dugu i bogatu tradiciju posjeta, na čemu crnogorski speleolozi, turistički radnici i preduzetnici tek treba da rade. Za sada se pak radi na komercijalizaciji prvog kilometra pećine, od 18 koliko je do sada ispitano. Pretpostavlja se da je kompletno dugačka čak 120 kilometara. 

Snijezni dvoracSnježni dvorac

Prema riječima direktora Direkcije javnih radova Rešada Nuhodžića, koji od početka radi na ovom projektu, Đalovića pećina je možda i najperspektivnija za razvoj turizma na sjeveru. Za Caffe Montenegro ističe da je za popularizaciju pećine potrebno uložiti još više marketinškog napora, ali najprije završiti prateće sadržaje. Navodi da bi u septembru trebalo da se počne sa izradom žičare dužine 1,7 km koja bi posjetioce vozila kroz Đalovića klisuru. “Po pesimističkom scenariju, predviđeno je 55 hiljada turista u periodu rada žičare od osam mjeseci. Ako uporedimo sa sadašnjom slikom turizma u Bijelom Polju, koje godišnje posjeti svega pet hiljada turista, jasno je o kakvom se potencijalu radi”, ističe Nuhodžić. Na polaznoj stanici žičare planirani su restorani, adrenalinski parkovi, zip line i još zanimljivih sadržaja koji posjetiocima mogu ispuniti i više od jednog dana. No, izgleda da je ljepota ovog prirodnog fenomena proporcijalna sa kompleksnošću “pripitomljavanja pećine”. Najteže je graditi saobraćajnu infrastukturu i uvesti struju. Osvjetljenje u pećini je neobično važno, a sve dvorane uključuju projektovanje na nivou operskih. Kako su pećine vrlo ranjivi ekosistemi mora se voditi računa da njen ukras bude u cjelosti sačuvan. Zato je napravljen plan da se postavi „plivajuća staza“, montažno-demontažnog karaktera čiji bi svi elementi bili naslonjeni, obješeni ili konzolno postavljeni uz stijene. U pećini će biti materijali koji ne reaguju na vlagu, ne raspadaju se i ne vare se, već se montiraju „suvim“ postupkom.

Stalagmiti kod Bunara duhova1 copyStalagmiti kod bunara duhova

Bez obzira na velika ulaganja, odnosno 18 miliona eura iz budžeta, ekonomske analize pokazuju da će ovaj projekat u svim segmentima biti veoma isplativ, te da bi trebalo da doprinese seoskom, kulturnom i vjerskom turizmu. Ako sve bude teklo po planu, kraj radova je planiran do septembra naredne godine, što znači da bi za komercijalne svrhe pećina bila otvorena 2021. godine. Iako Crna Gora ima oko 130 pećina, za sada se masovno posjećuje samo Lipska pećina kraj Cetinja. Ona već predstavlja geološku atrakciju, a prošle godine je za 4 mjeseca, koliko je bila otvorena, „ugostila“ oko 20.000 posjetilaca. Od Đalovića pećine se očekuje još više budući da je stručnjaci u najmanju ruku porede sa Postojnskom jamom, geološkim i turističkim blagom Slovenije.

Kako posjetiti pećinu
Ukoliko želite da posjetite nesređeni dio pećine koji je otvoren za avanture, vodiće vas PSK Akovo i Centar za istraživanje i zaštitu krša na turu “Budite speleolog na jedan dan”. Dolazi se iz dva pravca: jedan je dolinom Bistrice do manastira Podvrh koji je od Bijelog Polja udaljen 24 kilometra. Staza, zatim, ide uzvodno rijekom Bistricom i suvim koritom klisure u dužini od tri kilometra a pješačenje traje oko dva sata. Drugi pravac je od sela Đalovići koje je od Bijelog Polja udaljeno
48 kilometara. Pješačka staza od sela vodi u suvi dio Đalovića klisure a visinska razlika između klisure i površi na kojoj se nalazi selo Đalovići iznosi oko 450 metara. Uzvodno kroz Đalovića klisuru, na lijevoj strani doline, na mjestu gdje se dolina spaja sa klancem, najniže od četiri jezera, nalaze se Vražji firovi. Za sada
je moguće ući u pećinu jedino u pratnji stručnih vodiča, uz upotrebu kompletne opreme.
 
Detalj na poduDetalj na podu

Primjer Postojnske jame
Slovenci su na vrijeme volarizovali ovaj prirodni dragulj u kome su ugostili turiste iz preko 165 država svijeta. Vjekovima joj se divi sam vrh svjetskog političkog i umjetničkog džet seta: austrijska carica Sisi i njen muž car Franjo Josip I, Sigmund Frojd, posljednji iranski šah Pahlavi, Henri Mur, Nehru, Brežnjev, Če Gevara, japanski princ i princeza Akišino. U unutrašnjosti Postojnske jame najpoznatiji stanovnici su čovječije ribice koje inspirišu naučnike širom svijeta jer nema puno podataka o reprodukciji ove endemske vrste. U mladunce koji pomalo gube pigment uprte su bile i oči Marjana Batagelja koji je prije sedam godina za 12,4 miliona eura kupio preduzeće Postojnska jama u čijem su sastavu hotel i dvorac. Batagelj je dobio koncesiju na 20 godina za upravljanje državnim dobrom, a sa nekadašnjih 600 hiljada - broj posjetilaca danas je gotovo udvostručen. Prihod je porastao na 21 milion eura, a radnici u preduzeću PJ zarađuju skoro dvije hiljade mjesečno. Hotel “Jama” sa 4*, u sklopu kompleksa ocijenjen je kao najbolji u Sloveniji.

 
TEKST: MARINA MIKETIĆ NIKOLIĆ
FOTOGRAFIJE: ARHIVA MORIT-A I ŽELJKA MADŽGALJA
 

 LOGO WHITE

Jedini specijalizovani časopis o ugostiteljstvu i turizmu u Crnoj Gori

Kontakt


Tel: +382 (0) 20 665 155

Tel: +382 (0) 69 429 375

E-mail: caffe.montenegro@gmail.com

Podgorica

 

CAFFE MONTENEGRO u inboxu

PRIJAVA ZA NEWSLETTER:

We do not spam!