Petrol – energija za život /
Cio ovaj kraj idealan za sve oblike avanturističkog turizma, od speleologije, kanjoninga, zip-lajna, kajaka na brzim vodama, slobodnog penjanja, via-ferate, planinskog biciklizma, lova i ribolova, pješačenja i planinarenja kao i raznih oblika avanturističkih parkova u prirodi.
Jedan od bisera crnogorske prirode je i čuvena Đalovića pećina, nadomak Bijelog Polja. Jaka želja da obiđemo ovaj kraj vodila nas je krajem vrelog juna iz Podgorice ka sjeveru. Dok su kolone automobila kroz Platije hitale ka moru, mi smo išli u kontra smjeru. U Bijelom Polju su nas čekali prijatelji iz agencije “Gold Travel Montenegro”. Ukrcali smo se u džipove i magistralom krenuli ka granici sa Srbijom. Zaustavili smo se na pumpi Petrol, napunili gorivo, uzeli studenu vodu i vruću kafu i nastavili put. Neka vam ova pumpa bude orjentir jer stotinjak metara nakon nje treba da skrenete desno preko mosta na Limu. Put se na dobroj dionici prema Bistrici rekonstruiše, pa vozite polako, osim ako ne idete terenskim vozilima. Nakon Bistrice naišli smo na objekat u izgradnji u kojem će biti Visitoring centar za posjetioce Đalovića pećine. Put smo nastavili novoizgrađenom cestom pa smo uživali u vožnji predivnim predjelima. Sve je bilo zeleno, a čist vazduh nam je bio pravo osvježenje. Poslije nekoliko minuta stigli smo na parking iznad kojeg je polazna tačka žičare koja će voditi ka Đalovića pećini.
Pored parkinga put vodi ka čuvenom manastiru Podvrh, čija je crkva podignuta 1606. godine i smatra se jednim od najznačajnijih kulturno-istorijskih spomenika na teritoriji opštine Bijelo Polje. Ovo je ujedno i početak planinarske staze Đalovića klisura dužine od 3,7 kilometara. Staza prolazi kroz najljepši dio zaštićenog prostora a završava se u samom srcu Klisure kod Pećine nad Vražjim firovima, najveće i najljepše pećine u Crnoj Gori. Staza ide uzvodno rijekom Bistricom i prolazi pored dva izdašna vrela, kraj kristalno čistih virova, kroz netaknutu šumu, blizu brojnih tajnovitih pećina, objašnjava nam naš vodič Željko Madžgalj, speleolog i osnivač Centra za istraživanja i zaštitu krša.
Đalovića pećina je zbog prirodnih specifičnosti i ljepote stavljena pod nacionalnu zaštitu 1968. godine i razvrstana u kategoriju spomenik prirode. Speleolozi Planinarsko sportskog kluba (PSK) Akovo i Centra za istraživanje i zaštitu krša uradili su brojna istraživanja na terenu Đalovića klisure. Madžgalj i njegove kolege se predano bore da se Đalovića pećina i njeno šire okruženje turistički valorizuju na najbolji način. On nam je ispričao da je cio ovaj kraj idealan za sve oblike avanturističkog turizma od speleologije, kanjoninga, zip-lajna, kajaka na brzim vodama, slobodnog penjanja, via-ferate, planinskog biciklizma, lova i ribolova, pješačenja i planinarenja, kao i raznih oblika avanturističkih parkova u prirodi.
Buduća turistička atrakcija
Turistički obilasci pećina i jama u mnogim zemljama su ozbiljan izvor prihoda. Skoro 1300 pećina širom svijeta posjećuju turisti, a više od 100 pećina ima godišnju posjetu od preko 100.000 ljudi. Primjer za to je Slovenija u kojoj su Postojinska jama i Škocjanske jame jedne od najposjećenijih turističkih znamenitosti. Broj posjeta Đalovića pećini biće limitiran planiranim kapacitetom žičare od 72 do 80 putnika na sat. Ipak, kombinacijom pristupa žičarom i uređenom pješačkom stazom kroz klisuru mogao bi se povećati broj ljudi koji će posjećivati ovaj biser sjeverne Crne Gore.
Željko Madžgalj, speleolog i osnivač Centra za istraživanje i zaštitu krša
Cilj je da Đalovića pećina u startu donosi 80 odsto dobiti, a da kasnijom diverzifikacijom ponude i realizacijom ostalih planiranih sadržaja to bude 20 odsto.
U toku je izgradnja žičare od manastira Podvrh do zarušenog ulaza Pećine u dužini od oko 1,6 kilometara. Vožnja žičarom, koja će biti jedna od atrakcija ovog kraja, trajaće oko šest minuta, a na najvišoj tački na trasi žičare gondole će biti na oko 220 metara iznad tla.
Kanjon Bistrice
Iako će žičara biti velika atrakcija za turiste, oni hrabriji i uporniji imaće mogućnost da kanjonom Bistrice stignu do ulaza u pećinu. Dužina pećine je oko 17,5 kilometara sa značajnim potencijalom za dalja speleološka istraživanja. Pećina nad Vražjim Firovima sastoji se od većeg broja kanala, hodnika i dvorana koji se prema položaju, i opštim morfološkim karakteristikama mogu podijeliti na više cjelina: “Kanal sa jezerima” (odlikuje se velikim brojem jezera, kako stalnih (oko 15), tako i povremenih (20-30), a takođe i stalaktitima i stalagmitima malih dimenzija), “Veliki lavirint”, “Veliki kanal” i dio pećine u nastavku Velikog kanala koji je odvojen sifonima – “Kanal iza sifona”.
No, zbog specifičnosti same lokacije, osjetljivost nakita i speleoloških objekata koji se u njoj nalaze, pećina će samo djelimično biti valorizovana za turističke obilaske.
Šest faza valorizacije
U toku je valorizacija Đalovića pećine, koji se odvija u šest faza. Tokom realizacije ovog složenog procesa posebna pažnja je usmjerena na očuvanje ekosistema pećine kroz implementaciju najboljih ekoloških rješenja kad je u pitanju valorizacija speleoloških objekata.
Prva faza - asfaltiran put od sela Bistrica do Podvrha (Đalovića klisura) u dužini od oko 5,5 kilometara.
Druga faza - izgradnja žičare od manastira Podvrh do zarušenog ulaza Pećine u dužini od oko 1,6 km.
Treća faza - izgradnja ulaznog objekta kod pećine kao i otvaranje zarušenog ulaza koji vodi u gornji nivo
Četvrta faza – infrastrukturno uređenje unutrašnjosti pećine za turističku upotrebu
Peta faza - izgradnja Centra za posjetioce u selu Bistrica
Šesta faza - izgradnja i rekonstrukcija osam kilometara puta od sela Gubavač do sela Bistrica
Valorizacijom Đalovića pećine cio ovaj kraj će živnuti. Biće tu prostora za razvoj seoskih domaćinstava, poljoprivredu i stočarstvo, oživljavanje starih zanata, kao i diverzifikaciju ponude turistima kroz hajking, bajking, ture džipovima i četvorotočkašima, jahanje konja, avanturističke parkove… Resursi su maltene neograničeni, samo treba raditi strateški i promišljeno. Ovaj kraj i ovi vrijedni ljudi to svakako zaslužuju!
